20. Nov. 2014.
Obraćanje člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na prezentaciji Međunarodnog protokola o istraživanju i dokumentovanju slučajeva seksualnog nasilja u konfliktu
Želim ovom prilikom izraziti zahvalnost bivšem ministru vanjskih poslova Velike Britanije Williamu Hagueu i specijalnoj izaslanici visokog komesara Ujedinjenih nacija za pitanja izbjeglica Angelini Jolie, koji su pokrenuli Globalnu inicijativu za sprečavanje seksualnog nasilja u konfliktima.

 Ekselencije, dame i gospodo!

 

Međunarodni protokol o istraživanju i dokumentovanju slučajeva seksualnog nasilja u konfliktu od izuzetnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu, naročito za žrtve seksualnog nasilja u našoj zemlji.

 

Želim ovom prilikom izraziti zahvalnost bivšem ministru vanjskih poslova Velike Britanije Williamu Hagueu i specijalnoj izaslanici visokog komesara Ujedinjenih nacija za pitanja izbjeglica Angelini Jolie, koji su pokrenuli Globalnu inicijativu za sprečavanje seksualnog nasilja u konfliktima.

 

Na njihovu inicijativu, u junu ove godine u Londonu je održan Globalni summit posvećen okončanju seksualnog nasilja u konfliktu, na kojem je Protokol prvi put zvanično predstavljen.

 

Bosna i Hercegovina je ovu globalnu akciju u potpunosti podržala od njenog pokretanja. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je njen pokrovitelj u Bosni i Hercegovini i od samog početka je snažno podržava.

 

Predsjedništvo je o ovoj inicijativi razgovaralo sa gospodinom Hagueom i gospođom Jolie prilikom njihove zadnje posjete Bosni i Hercegovini u martu ove godine, kada su učestvovali na Konferenciji o prevenciji seksualnog nasilja u sukobima i osnaživanju uloge regionalnih snaga sigurnosti u operacijama podrške miru, čiji domaćin i suorganizator je bilo Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

 

Bosna i Hercegovina je podržala u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i Deklaraciju o prevenciji seksualnog nasilja u konfliktu, koju je 2013. godine predložila Velika Britanija.

 

Zajedno sa 120 drugih država članica Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina je izrazila svoju predanost i odlučnost da se zaustavi svaki oblik seksualnog nasilja u oružanim sukobima i prekine sa praksom nekažnjavanja počinioca ovih zločina.

 

Pojava seksualnog nasilja u nekim od aktuelnih sukoba u svijetu, posebno u Africi, zahtijeva aktivnu reakciju pripadnika mirovnih snaga koji učestvuju u mirovnim misijama u ovim područjma.

 

Upravo zato je Centar za obuku za operacije podrške miru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uz pomoć ambasada Velike Britanije i Norveške, razvio program obuke za sprečavanje i borbu protiv seksualnog nasilja za pripadnike Oružanih snaga i policijskih struktura u BiH koji učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama.

 

Naš zajednički cilj je iskorijeniti korištenje seksualnog nasilja kao sredstva ratovanja. Počinioci ratnih zločina moraju biti izvedeni pred lice pravde, pred međunarodnim i domaćim sudovima. Zato je nephodno jačanje međunarodne saradnje po ovom pitanju. 

 

Samo zajedničkim naporima i saradnjom svih država moguće je prekinuti praksu nekažnjavanja slučajeva seksualnog nasilja u konfliktu. Ovaj protokol je jedan od glavnih instrumenata za postizanje tog cilja.

 

Njegova osnovna svrha je da promoviše preuzimanje odgovornosti za zločine seksualnog nasilja, u skladu sa međunarodnim pravom.

 

S ciljem da se poboljša krivično procesuiranje slučajeva seksualnog nasilja i povećaju izgledi za uspješno donošenje presuda u ovim slučajevima, Protokol uspostavlja osnovne principe za prikupljanje, dokumentovanje i pohranjivanje dokaza i informacija o seksualnom nasilju kao zločinu.

 

Sigurnost i dostojanstvo žrtava treba da budu u srži istraga o silovanjima i drugim seksualnim zločinima u zonama konflikta.

 

Tokom rata u Bosni i Hercegovini preko 20.000 osoba su bile žrtve silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja.

 

Haaški tribunal je čin silovanja, odnosno seksualno nasilje u oružanom konfliktu, po prvi put u međunarodnoj sudskoj praksi kvalifikovao i presudio kao zločin protiv čovječnosti.

 

Uprkos tome, broj zločina seksualnog nasilja koji su procesuirani je i dalje na izuzetno niskom nivou. Taj trend se mora promijeniti. Borba protiv prakse nekažnjavanja mora ostati na vrhu liste naših prioriteta.

 

Institucije Bosne i Hercegovine će podržati primjenu osnovnih principa i metoda dokumentovanja zločina seksualnog nasilja, koje su navedene u ovom protokolu.

 

Iako Protokol nije obavezujućeg karaktera za države, uvjeren sam da će on postati efikasno sredstvo za prevazilaženje poteškoća s kojima se suočavaju osobe koje dokumentuju i istražuju seksualno nasilje.

 

Od iznimne je važnosti da su pojedinci i organizacije koje su uključene u dokumentovanje slučajeva seksualnog nasilja adekvatno obučeni i osposobljeni za taj posao.

 

U osiguranju pravde za žrtve seksualnog nasilja od ključne važnosti je kvalitetna saradnja između policije i pravosuđa, kao i stručnih osoba iz zdravstvenog i socijalnog sektora.

 

Smjernice sadržane u ovom protokolu bit će od velike pomoći agencijama za implementaciju zakona i pravosudnim institucijama u unapređenju kapaciteta za prikupljanje i dokumentovanje informacija o slučajevima seksualnog nasilja.

 

Dame i gospodo!

 

Sa žaljenjem moram da konstatujem da su žrtve seksualnog nasilja u oružanim sukobima i dalje društveno i ekonomski marginalizovane.

 

Još ne postoje adekvatni i sveobuhvatni programi i politika socijalnog zbrinjavanja i podrške za žrtve seksualnog nasilja.

 

Komplikovani pravni okviri, ili čak potpuno odsustvo tih okvira, otežavaju pristup adekvatnoj zdravstvenoj i mentalnoj zaštiti osoba koje su preživjele seksualno nasilje.

 

Neizliječene traume se produbljuju, što dovodi do pogoršanja zdravstvenog i općeg stanja preživjelih žrtava.

 

Podrška države u vidu adekvatnih zdravstvenih i psihosocijalnih usluga za žrtve seksualnog nasilja treba da bude znatno veća i značajnija. Naša država i društvo moraju shvatiti da je seksualno nasilje problem koji se tiče svih nas.

 

Žrtve seksualnog nasilja prečesto su objekat društvenih predrasuda i nerazumijevanja, te doživljavaju stigmatizaciju i marginalizaciju. To je izazov sa kojim se – kao društvo i država – moramo suočiti.

 

Pored kažnjavanja počinilaca ovakvih zločina, moramo kreirati i bolje mehanizme kako bismo žrtvama seksualnog nasilja pomogli da ostvare socijalnu i ekonomsku sigurnost, te da se lakše nose sa traumom koju su preživjele.

 

To dugujemo žrtvama seksualnog nasilja koje – uprkos svim patnjama, napadima, uvredama, borbi za preživljavanje i psihološkim traumama koje traju - imaju snage da se bore za pravdu i da šalju poruke nade u bolji i pravedniji svijet.

 

Hvala vam.