26. Mar. 2014.
Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića - Svjetski dan voda
Poštovani domaćini, uvaženi učesnici ovog značajnog skupa, dragi prijatelji.

Sa zadovoljstvom sam prihvatio pokroviteljstvo obilježavanja Svjetskog dana voda u našoj zemlji. Drago mi je da se i u Bosni i Hercegovini ovoj značajnoj, univerzalnoj i sve aktuelnijoj temi posvećuje potrebna pažnja. Parafrazirat ću na početku jednu izjavu Benjamina Frenklina koji je kazao da „tek kad izvori presuše, znamo cijeniti vrijednost vode“. 

 

Nama ovdje, ovakva perspektiva čini se dalekom, jer nas je Bog nagradio izobiljem čiste vode koja je dostupna svakom stanovniku Bosne i Hercegovine. Ipak, trebamo zastati i upitati se, upravljamo li tim blagom na pravi način, ponašamo li se prema tom neprocjenjivom bogatstvu odgovorno i s neophodnom sviješću i brigom?

 

Ne bi se reklo da je tako. Jer, kada prolazimo dolinama naših prekrasnih rijeka, sramotno je vidjeti sve one tone smeća, plastičnih vreća i drugih otpadaka koje ljudski nemar ostavlja iza sebe. Prijatelji Bosne i Hercegovine, pogotovo oni koji u sve većem broju dolaze iz inostranstva, ne mogu se načuditi tom našem nedostatku ekološke kulture, da ne upotrijebim grublju riječ.

 

U tom kontekstu, iako manje vidljiv, još alarmantniji problem predstavlja odlaganje tečnih i čvrstih otpadnih materija u vodotoke. Njihovo prečišavanje, u najvećoj mjeri, uopće se ne vrši i s tim problemom se država i stručna zajednica moraju efikasnije suočiti.

 

Mi koji volimo ovu zemlju, moramo se se prema njenim najvažnijim resursima ponašati puno pažljivije, obzirnije i humanije. U interesu generacija koje dolaze. 

 

Dame i gospodo, Općenito se smatra da je voda jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu. Kako se često kaže to je „nafta 21. stoljeća“. Bosna i Hercegovina je u regiji zapadnog Balkana najbogatija vodom, a sedma je po količinama pitke vode u Evropi. Prema dostupnim relevantnim podacima naša zemlja je, per capita, vodom bogatija i od Francuske, Njemačke, Kine, Japana, Sjedinjenih Američkih Država... 

 

Sagleda li se ova činjenica u svjetlu globalne statistike, prema kojoj je pitka voda uskraćena za oko 800 miliona stanovnika, a čak dvije i po milijarde ljudi na planeti živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta, jasno je kakvim prirodnim blagom i potencijalom ljudi u našoj zemlji raspolažu. Ali, moramo se zapitati,  koristimo li to bogatstvo na pravi način i u mjeri koju nam snaga naših rijeka nudi?

 

Ako znamo da je hidroenergetski potencijal Bosne i Hercegovine četiri puta veći od iskorištenog, ako je iskorištenost hidropotencijala u našoj zemlji najniža u Evropi, onda je odgovor sam po sebi jasan. To je naša je ogromna, još neiskorištena strateška razvojna šansa. Svijet nakon tragedije Fukušime, čija je godišnjica obilježena ovih dana, u energetskom pogledu, nikad više neće biti isti. 

 

Evropa, oslonjena na energiju koju proizvodi više od 170 nuklearnih elektrana, mora se i želi mijenjati. Njemačka je već počela zatvarati svoje nuklearke. Čelnici Evropske unije saglasni su da se energetska politika treba usmjeravati ka „čistijim“, obnovljivim izvorima energije. Bosna i Hercegovina, koja je opredijeljena za članstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu uskladiti svoju energetsku politiku sa evropskom.

 

Drina, Neretva, Una, Una, Bosna, Trebišnjica, Vrbas... velike su prilike za potencijalne investitore u ovoj oblasti, a na drugim rijekama u našoj zemlji, prema dostupnim istraživanjima, može se izgraditi više od 200 malih hidrolektrana. Naravno, niko u razvojnim strategijama i planovima, neće rizikovati da ugrozi okolinu i stanovnike u dolinama naših rijeka. Ekološki standardi moraju biti u vrhu prioriteta, ali i kontrola i upravljanje vodama kroz akumulacije moraju biti primijenjeni u sve sušnijim godinama.

 

Voda je naše zajedničko bogatstvo i naš najznačniji resurs. Ona je, kako kaže Evropska povelja o vodi, „opšte nasljedno dobro čiju vrijednost moraju svi poznavati, a zadatak je svakoga da s njom gospodari i brižljivo je koristi“.

 

Hvala vam i živjeli!