04. Feb. 2014.
Bosna i Hercegovina treba Dodiku koliko i nama
Dodik sebi daje za pravo da brani Karadžića, da dočekuje Krajišnika kao junaka, da pokrštava državne institucije, pa i škole u RS-u u koje idu i naša djeca, a nama bi da naredi koga ćemo primiti u vlastitu kancelariju. Sve što je do sada radio, na svoju štetu je uradio i, ako želi, neka nastavi tako. Uvjerit će se da mu država i njene institucije trebaju isto koliko i nama.

Najava srbijanskog pravosuđa o potjernicama za Srebreničanima u cijelom je regionu prepoznata kao dio izborne kampanje Aleksandra Vučića. No, među bošnjačkim liderima krenula je utrka ko će prvi razgovarati sa Naserom Orićem, pa ste se sreli i Vi i gospoda Lagumdžija i Radončić. Zanima me zapravo čemu priča o patriotizmu kada već postoji potpisani sporazum sa Srbijom? Domaća kampanja?


- Potjernica srbijanskog pravosuđa je s pravom izazvala uznemirenje među Srebreničanima. Boračka udruženja i udruženja žrtava rata iz Podrinja su se okupila u Sarajevu i tražila da se održi sastanak u sastavu u kom je i održan. Tražili su od mene da pozovem Komšića, Lagumdžiju, Radončića i Barišu Čolaka. Čolak je bio na putu a Komšića nismo uspjeli da kontaktiramo. Nas trojica smo se odazvali jer smo procijenili da država mora jasnije i glasnije odgovoriti na pokušaje izjednačavanja krivice i pritiske koje branioci Srebrenice trpe već godinama. Stalno se pozivaju na sudove u RS, ispituju i uznemiravaju, a pri tom nemaju kvalitetnu pravnu zaštitu jer su većinom lošeg imovnog stanja. Ovaj put je Srbija, protivno potpisanom Protokolu, počela potjeru za ljudima koje je tokom agresije na BiH progonila na najgori način. Na potjernici izgleda nalazi i ime čovjeka koji je zarobljen u Bratuncu 1992 godine a kosti mu pronađene u Srbiji 1995 godine! Ne možemo šutati na ovakve činjenice, što je dosta – dosta je. Neka se u Srbiji ostave Srebrenice i Bosne i Hercegovine, neka kampanje prave na nečem drugome.

 

Je li Naser Orić spreman odgovarati pred domaćim sudom? 


- Naser Orić ne može dva puta odgovarati za iste optužbe. Haški tribunal je proveo maksimalmno temeljitu istragu i izrekao oslobađajuću presudu Naseru Oriću. Orić je nevin proveo 40 mjeseci u zatvoru Haškog tribunala, i opet je spreman odgovarati pred sudom u svojoj zemlji ukoliko se pojave neki novi dokazi. Ali, koji se to dokazi mogu pojaviti nakon 20 godina? Sve što se moglo protiv Orića staviti na sto sigurno je već stavljeno u Hagu. Očigledno se radi o propagandi i želji da se napravi kakav-takav balans u vremenu kada traje  suđenje Karadžiću i Mladiću. 

 

Ja samo pokušavam reći da se kampanja s one strane Drine preselila na ovu: Dodik je javno zaprijetio povlačenjem srpskih predstavnika iz državnih institucija?


- Dodik je poslao avion koji je vlasništvo RS, a time i svakog poreskog obveznika u tom entitetu, po osuđenog ratnog zločinca Biljanu Plavšić i dočekao je kao nacionalnog heroja u zgradi Vlade RS. Dodik sebi daje za pravo da brani Karadžića, da dočekuje Krajišnika kao junaka, da pokrštava državne institucije, pa i škole u RS u koje idu i naša djeca, a nama bi da naredi koga ćemo primiti u vlastitu kancelariju. Sve što je do sada radio, na svoju štetu je uradio i, ako želi, neka nastavi tako. Uvjeriće se da mu država  Bosna i Hercegovina i njene institucije trebaju isto koliko i nama. A svako ko napusti posao u državnoj instituciji će se uvjeriti da mu je taj posao, u vremenu današnje nezaposlenosti, itekako trebao.

 

Vi niste željeli sresti Hakiju Meholjića. Zašto?


- Ne znam otkud vam takva informacija? Nisam vršio nikakvu selekciju niti uslovljavao, došli su svi koji su željeli da dođu. Vjerovatno je bilo pretpostavki da ne želim pozvati Meholjića zbog njegovih neodmjerenih izjava o rahmetli Aliji Izetbegoviću, a onda se takve pretpostavke pretvore u tvrdnje. Teške riječi koje neki ljudi olako izgovore o Aliji Izetbegoviću me uvijek nanovo pogode, ali sam navikao da ih otrpim. I navikao da prelazim preko njih kada ih izgovore oni koji su iznijeli posebne tegobe i terete u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu.

 

Nedavno ste imali sastanak sa liderom SDP-a BiH Zlatkom Lagumdžijom. Jeste li se dogovorili: hoće li SDP BiH odustati od Zakona o prebivalištu? Hoće li SDA podržati set tzv. antikorupcijskih zakona?


- SDP neće odustati od Zakona o prebivalištu, a antikorupcijske zakone te večeri nismo ni spominjali. Dogovorili smo se da pokušamo u posljednjoj godini mandata, a prethodne tri godine su izgubljene, učiniti koliko možemo da se poboljša život građana u Federaciji BiH. Sa nama su bili i Nermin Nikšić i Adil Osmanović i oni će sačiniti konkretan plan aktivnosti koje se mogu poduzeti i koje, prije svega, znače zaustavljanje negativnih trendova u privredi, borbu protiv siromaštva. Vidite, Federalna vlada je prije par dana usvojila odluku o izdvajanju 3,5 miliona KM za podršku firmama koje se bore za opstanak. Prije godinu dana, kada je SDP odbijao da saziva sjednice Vlade, nije bilo moguće donijeti ovakvu odluku. Dakle, mora se komunicirati, dogovaratim, donositi odluke bez obzira na činjenicu da je koalicija SDP-SDA odavno mrtva.

 

Imamo zanimljivu situaciju u izboru sudija Ustavnog suda FBiH: prijedlog predsjednika Budimira istog trenutka je odbio šef Kluba poslanika HDZ-a BiH. Šta sad: hoće li Bošnjaci i SDA izabrati sudiju iz reda hrvatskog naroda? Kako zapravo odvojiti pravosuđe od političkih apetita?


- Prijedlog još uvijek nije kompletiran i na valjan način upućen u proceduru, SDA će se opredijeliti kada to bude završeno. U svakom slučaju, naš stav po pitanju neovisnosti sudova i tužilaštava je jasan – što više struke i što manje politike i u izboru sudija i tužilaca, i u funkcionisanju pravosuđa. Zato smo i ustali protiv dogovora SNSD-SDP koji odluke VSTV prebacuje na parlamente.

 

Kada će biti riješen problem Mostara? I ko će ga rješavati - SDA i HDZ ili neko treći?


- Rješavat će ga Mostarci a mi ćemo im pomoći. U petak sam održao sastanak sa Draganom Čovićem na kom su bili predstavnici HDZ i SDA iz Hercegovine i Mostara, i prvi prioritet je da profunkcionišu kantonalna i gradska vlada. Kada ovo postignemo usmjerit ćemo se na trajno rješenje vlasti u Mostaru. Centrala SDA će forsirati dijalog ali neće forsirati rješenja, Mostarci su siti nametanja, moraju sami iznaći kompromis koji će moći da zaživi.

 

Dragan Čović stalno podiže ljestvicu zahtjeva u pregovorima o implementaciji presude Sejdić-Finci zajednička je tvrdnja stranaka iz Sarajeva . Ima li Čović podršku evropskih predstavnika u takvom pristupu?


- Po nastupu Doris Pack u Evropskom parlamentu bi se reklo da ima. Komesar Štefan Fuele je, po meni, morao biti odlučniji u držanju pregovora na liniji merituma presude. Presuda koja treba omogućiti jednaka prava svakom građaninu BiH, dakle afirmisati građanski princip, se pretvara u priču o etničkim izbornim jedinicama, o promjeni glasanja u Domu naroda koja bi, pored štetnog entitetskog glasanja, uvela još štetnije etničko glasanje – par poslanika bi moglo, bez obrazloženja i bez pozivanja na vitalni nacionalni interes, da zaustavi svaku odluku parlamenta itd. Fuele i njegov tim su trebali ovakve zahtjeve presjeći u startu. A nisu ih presjekli

 

Kako biste objasnili trenutni odnos snaga u Federaciji? Hoće li SDA kandidirati predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH? Zašto vašoj partiji jednako prigovaraju da je pozicija, odnosno da držite sva mjesta osim bošnjačke kvote u Vijeću ministara?


- Nismo još donijeli odluku o kandidaturi predsjedavajućeg u Federalnom parlamentu. Moguće je da ćemo takvu odluku donijeti zbog odgovornosti prema funkcionisanju Federacije BiH, mada je u predizbornom vremenu najkomfornije biti u opoziciji, kritikovati sa pristojne udaljenosti.  SDA nikad nije bježala od odgovornosti, spremna je preuzeti vlast u svakom  od kantona i usporiti sveprisutni vrtoglavi pad. U Kantonu Sarajevo smo od SDP-ove vlade naslijedili nevjerovatne probleme, zatekli smo dug od 98 miliona KM, a samo u ZOI '84  direktor je u jednoj godini mandata zaposlio ravno 100 novih radnika za koje nema posla! Svjesno smo ušli u takvu rizičnu poziciju sa namjerom da zaustavimo propast Kantona. SDA ima i nešto uticaja u Federalnoj vladi, te na raznim razinama zakonodavne vlasti, niz opštinskih načelnika i direktora su kandidovani i imenovani putem SDA, i siguran sam da je to kompnonenta vlasti koja unosi nešto stabilnosti u prilike i stanje u zemlji.

 

Izborna kampanja je nesumnjivo počela i jedan od prepoznatljivih izbornih ciljeva konkurenata SDA je raspad SDA. Kakve su relacije vas i gospodina Sulejmana Tihića? Je li tačno da dio snaga u SDA priprema Adila Osmanovića za Tihićevog nasljednika?


- Sulejman Tihić i ja imamo prijateljske odnose. Bilo je povremenih rivalstava koja nikad nisu izašla iz domena fer-pleja i pokvarila lične odnose.  Uvjeren sam da će Tihić, čak i u ovakvom kapacitetu, dati snažan doprinos jedinstvu SDA i pobjedi na oktobarskim izborima. Svaka borba za vlast unutar SDA prije oktobra je nepromišljena i sebična stvar, drska i uvrjedljiva u odnosu na predsjednika Tihića, i bit će odbačena od strane većine u SDA. Što se tiče ambicija Adila Osmanovića, o njima trebate razgovarati sa njim.  Svi se trebamo potruditi da SDA pobijedi, izvagati popularnost na oktobarskim izborima, pa na osnovu rezultata i podrške u narodu dozirati vlastite unutarstranačke ambicije.

 

Hoćete li se ponovo kandidirati u Predsjedništvo BiH?


- Vjerovatno će me SDA kandidovati, mislim da su zadovoljni sa učinkom u ovom dijelu mandata. Imam jaku podršku na terenu, ispitivanja javnog mišljenja daju veoma dobre rezultate.

 

U Republici Srpskoj opozicija insistira na razdvajanju stranačkih liderskih pozicija i najviših entitetskih i državnih, a u Federaciji je gospodin Lagumdžija bio zagovornik da partijski lideri sjede u Vijeću ministara, odnosno na ključnim funkcijama? Šta Vi o tome mislite?


- Vjerovatno bi to razdvajanje bilo samo fingirano – da pobijedite na izborima mora vas podržati jaka stranka. Bolje je da stvari ostanu jasne i  transparentne, da se partijski lideri izvagaju na izborima, da uđu u vlast i preuzmu odgovornost.

 

Rano je govoriti o postizbornim koalicijama, ali nije o raspoloženju birača. Vašoj partiji analitičari najavljuju pobjedu: je li to zamka? Kako procjenjujete domete ostalih partija? Kakav rasplet očekujete u RS-u?


- SDA se ne smije uspavati zbog dobrih prognoza, buđenje bi moglo biti neugodno. Treba sačuvati jedinstvo i raditi svakodnevno na terenu, i rezultat neće izostati. Što se tiče ostalih, mislim da će doći do balansa u RS, da će blok predvođen SDS-om sustići, možda i prestići SNSD. U Federaciji će sigurno doći do značajnog pada SDP. Značajnog, ali ne i katastrofalnog jer SDP ima svoje glasače koji podržavaju ideju i stranku i kada ne podržavaju pojedince u njoj. SBB i Komšićeva Fronta će vjerovatno ostvariti međusobno približan rezultat, HDZ će pobijediti u hrvatskom korpusu ali ne treba potcjenjivati ni Martina Raguža, i on uživa dio stabilne podrške među Hrvatima. 

 

Na sastanku sa Orićem i udruženjima iz Podrinja ste iznijeli ideju da SDA, SDP, SBB ali i ostale probosanske stranke na izbore izađu sa zajedničkim listama? 


- Odlučio sam da pred žrtvama genocida, pred onima koji su najzainteresovaniji za slogu, u jednoj emotivnoj situaciji, predložim jedinstvene liste. Neophodno je prevazići stranačke interese i sujete ako želimo postići značajniji uticaj Bošnjaka u RS. Kada bismo osvojili desetinu poslaničkih klupa u Skupštini RS mogli bismo biti «jezičak na vagi» između dva bloka srpskih stranaka i bitno poboljšati poziciju Bošnjaka u RS.

 

U petak ste okupili veliku grupu privrednika u zgradi Predsjedništva. Jesti li tražili potporu za kampanju SDA? 


- Privrednicima sam ponudio potporu ministara i drugih funkcionera koji su članovi SDA. Svi pozvani su svoje biznise razvili, i svoje privredne uspjehe postigli u vanredno nepovoljnim, postratnim uslovima, bez značajnije pomoći države. To su samonikli genijalci, ljudi koji imaju posebnu vrijednost jer su sami pronašli formulu uspjeha, na prvom mjestu pronašli su tržište sa svoje proizvode.  Uz jaču podršku države oni mogu riješiti najveći problem s kojim se suočavamo – nezaposlenost. Sve što sam od njih tražio jeste presjek njihovih iskustava, koncizna vizija, sažeta lista jasnih zahtjeva koje država treba da ispuni. Nažalost, mogao sam pozvati samo dio uspješnih poslovnih ljudi, ali planiram nastaviti ovakve sastanke, biti u što ćešćem kontaktu sa onima koji mogu izvući ekonomiju iz blata. U Bosni i Hercegovini tek svaki deseti stanovnik radi u realnom sektoru, u proizvodnji. A na realnom sektoru počiva sve ostalo, realni sektor je okosnica kompletne privrede i ta okosnica mora biti rasterećena i ojačana.

 

Oslobođenje, 4. 2. 2014. godine