15. Jan. 2014.
Obraćanje na Svečanosti otvaranja nove Gazi Husrev-begove biblioteke Sarajevo
Uvaženi reisu-l-ulema ef. Kavazović, ministre vakufa Države Katar gospodine Al-Kuvvari, cijenjene ekselencije, dragi prijatelji, Esselamu alejkum i dobar vam dan!

Izuzetna mi je čast što danas, zajedno sa svima vama ovdje okupljenim, sa građanima grada Sarajeva i svima onima kojima je na srcu domovina Bosna i Hercegovina, prisustvujem svečanom otvaranju ovog monumentalnog zdanja – nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke.
Iz Sarajeva upućujemo tople i srdačne selame bratskom narodu i Vladi Države Katar, i našim osvjedočenim prijateljima i dobročiniteljima - bivšem emiru Šejhu Hamedu bin Halifi Al Taniju i današnjem emiru Katara Tamimu bin Hamedu bin Halifi Al Taniju.
Sa velikom zahvalnošću narod Bosne i Hercegovine prima ovaj njihov dar neprocjenjive vrijednosti.
Također, želim zahvaliti Vladi Kantona Sarajevo kao i svim onim manje vidljivim, ali vrijednim, skromnim ljudima, koji su svojim odricanjem i dobrovoljnim radom dali doprinos izgradnji ovog objekta.
Dame i gospodo,
Simbolika današnje svečanosti premošćuje stoljeća i ujedinjuje geografski udaljene zemlje i narode u jedno bratstvo vođeno univerzalnim idejama služenja čovjeku i njegovom traganju za istinom i znanjem o sebi i svijetu u kojem živi.  
Ovaj trijumf graditelja jasan je dokaz da su dobra djela trajna i neuništiva baština, ali i poruka rušiteljima gradova i paliteljima knjiga i biblioteka da zlo i mržnja nikad neće nadvaladati.
O tome Sarajevo, Bosna i Hercegovina i Bošnjaci mnogo znaju i tu svoju priču nikada neće prestati prenositi generacijama koje dolaze - stoljećima postojani na ovom Gazi Husrev-begovom vakufu, kao i na svakom pedlju svoje zemlje, ustrajni u svojoj vjeri i opredjeljenju da se prosvjećujemo i budemo brana barbarima.
Tu suštinu bosanskog bića posebno ističemo i danas, na ovaj svečani dan kada otvaramo novu kuću našeg kolektivnog pamćenja, kuću u kojoj čuvamo svjedočanstva o našem trajanju na raskrsnici svjetova gdje se i fizički dodiruju islam, katoličanstvo, judaizam i pravoslavlje.
Ovdje oko nas, u promjeru od nekoliko stotina metara, u punoj slobodi egzistiraju Gazi Husrev-begova džamija, katolička katedrala, pravoslavna crkva i stara sinagoga.
Ta činjenica živi je i neoborivi dokaz tradicije suživota koji ovdje, kao rijetko gdje u svijetu, traje stoljećima.        
Zato će i nova Gazi Husrev-begova biblioteka biti otvorena i dostupna svima koji žele učiti i saznavati o sebi i o drugima, o Bosni u svijetu i svijetu u Bosni, o burnim stoljećima u kojima se ratovalo i mirilo, rušilo i gradilo, rađalo i umiralo...
Dragi prijatelji,
Ne mogu a da na kraju ovog svog obraćanja ne budem ličan.
Smatram svojom velikom privilegijom što sam od samog početka bio aktivno uključen u izgradnju nove Gazi Husrev-begove biblioteke.
Bio sam počašćen ponudom tadašnjeg reisu-l-uleme da se prihvatim jednog tako komplesnog zadatka.
U ratu je spaljena sarajevska Vijećnica i ostala bez značajnog broja izuzetno vrijednih knjiga i rukopisa, spaljen je i Orijentalni institut i važan dio dokumenata vezanih za Osmansko prisustvo u Bosni i Hercegovini.
Mi smo, hvala Bogu, kroz ovu deceniju uspjeli izgraditi jedan savremen i moderan objekat gdje će taj fundus biti zanovljen i na valjan način čuvan.
Biblioteku smo opremili prema najvišim tehnološkim standardima današnjice i time pružili ogromne mogućnosti istraživačima.

Danas, skoro pola milenija od osnutka biblioteke, s posebnim poštovanjem i ponosom se sjećamo našeg najvećeg vakifa Gazi Husrev-bega, uvjereni da će ova njegova zadužbina trajati još stoljećima, služiti svojoj humanoj namjeni i čuvati sjećanje na dobre ljude koji su njegovo djelo očuvali i unaprijedili.


Želim vam svako dobro. Hvala vam i živjeli!