11. Dec. 2013.
Mi nećemo ići u smjeru pravljenja novih etničkih podjela
TV1: Zbog izostanka dogovora u predmetu "Sejdić - Finci" uslijedile su sankcije. BiH nije odobreno 45 miliona evra iz IPA fondova. Iz posljednjih razgovora u Prgau shvatili smo da su na potezu dva HDZ-a. SDA, SDP BiH i SBB BiH imaju jedinstven stav ispod kojeg se neće ići. Hoće li to prihvatiti dva HDZ-a?

IZETBEGOVIĆ: Nije to baš tako tvrdo, jer postoji još prostora za dogovor. Tvrda linija, odnosno ono što je nama neprihvatljivo je crtanje područja sa etničkom predominacijom, odnosno hrvatsko ili bošnjačko područje u FBiH, ili opisno unošenje u Ustav. To nije presuda "Sejdić - Finci", niti ćemo mi ići u smjeru pravljenja i cementiranja novih etničkih podjela.

Međutim, to ne znači da kroz jedan algoritam, jednu formulu, mi ne možemo izaći u susret onome što traže predstavnici HDZ-a i što smo se tačkom pet sa prvog sastanka obavezali, a to je da neće biti inžinjeringa, nametanja izborne volje, da brojniji narodi u BiH neće nametati volju malobrojnijim i slično.

Mislim da tu još ima prostora i da se može naći rješenje.

TV1: Kakav je specifični zahtijev Dragana Čovića kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, odnosno garancija koja se traži?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da je njegovo nepovjerenje pretjerano, jer bi model, koji smo mi u ovom trenutku spremni prihvatiti, garantovao na svim poslijeratnim izborima izbor jednog od predstavnika HDZ BiH ili HDZ 1990. Međutim, Čović i Raguž smatraju da je potrebno napraviti još neke dodatne korake, pa smo im ponudili i neke od tih koraka. U praskozorju u Pragu, kada smo već svi bili premoreni, oni su kumulativno zatražili te kriterije. Na izvjestan način se potiru međusobno. Oni bi znatno smanjili mogućnost izbora kandidata kada bismo primjenili te kriterije, npr. da dobiju preko 50 posto u tim područjima, da je kandidat pobjednik u većini kantona u drugom području, da je pobjednik u čitavom tom području uz ovih 50 posto... To bi u jednom momentu potralo jedno drugo, ne bismo dobili pobjednika.

Mi ćemo ići na nešto pojednostavljenije kriterije koji bi njima trebali izaći u susret. U svih deset kantona u FBiH relevantan je najveći broj glasova, i za prvog i za drugog kandidata, uz dodatni kriterij iz ovog drugog područja koji bi zadovoljio predstavnike Hrvata. Mislim da uopšte nije nemoguće ovih dana doći do rješenja.

TV1: Poznati evropski intelektualac Bernar Anri-Levi snažno se angažovao lobirajući snažno za BiH. Koliko je to značajno? Ono što je zanimljivo je da u svom tom poslu, on veoma pozitivno govori o Vašem ocu i o Vama

IZETBEGOVIĆ: Bernar Levi je prije dvadesetak godine itekako iskoristio svoj kapacitet priznatog intelektalca u Evropi i svijetu i pomogao je BiH. Pokrenuo je neke inertne mehanizme na zapadu. Kod njega se sad primjećuje jedan novi entuzijazam. Mislim da sam ga ja inicirao prilikom zvanične posjete Francuskoj i Parizu. Imao sam susret s njim i mislim da sam uspio da probudim strast kod njega u odnosu na BiH. On je bio frustriran odnosom zapadnog svijeta prema BiH. Prepoznao je da je BiH bila kroz vijekove preteča onoga što Evropa teži danas. Zemlja u kojoj su vijekovima u miru živjeli različiti narodi, vjere, kulture. Smatrao je da je Evropa sebe izdala kada je pustila BiH razaranju. Sada ima frustraciju odnosno Evrope prema brzini kojom BiH ide prema EU. Ovo je na svaki način zemlja koja je invalidizirana u ratu, a zatim Dejtonskim mirovnim sporazumom i ona ne može brzo da ide. Tom invalidu treba pomoći, a ne podizati mi ljestvicu zahtijeva. Levi smatra da je potrebno spustiti tu ljestvicu, da se neke stvari ubrzano rade za BiH. On će pokrenuti neke projekte i akcije narednog ljeta i mislim da možemo nadati uspjehu. BiH će dobiti jako dobrog ambasadora, lobistu i provjerenog prijatelja BiH.

TV1: Bilo je dosta bure oko usvajanja državnog budžeta. Predsjedništvu, a prvenstveno predsjedavajućem Željku Komšiću, zamjereno je da opstruiše njegovo usvajanje. Možete li nam pojasniti šta su bili zahtjevi Nebojše Radmanovića, s jedne, i Vas i Komšića, s druge strane?

IZETBEGOVIĆ: Sa naše strane su to logične korekcije Nacrta. Korigovali smo ga u smislu da se izvjesna rastrošnost umanji, da se izvuku sredstva od oko 18 miliona, te da se pomogne onom što se mora pomoći. Ne mogu vojnici OS BiH ostati bez potrebne hrane, moraju im se nabaviti uniforme, mora biti sredstava za opravku helikoptera i gorivo. Sredstava mora biti za Tužilaštvo, Ustavni sud, moramo ih jačati, moramo primiti 13 novih tužilaca. Usvojili smo Strategiju povratka, imamo još hiljade ljudi u kolektivnim smještajima, a predvidjeli su nula sredstava za implementaciju Strategije.

S druge strane, u centru Sarajeva plaćaju se po 40, 50 KM iznajmljivanje prostora, troši se previše na putovanja, na gorivo, na PTT usluge, na neke netransparentne ugovoren obaveze koje unaprijed nisu definisane. Predvidjelo se da će se pet puta više ići u ugovaranje građevinskih radova nego u prethodnoj godini.

Dakle, bilo je prostora gdje smo mi logično smanjili sredstva da bismo ih povećali tamo gdje se mora. Mora se, recimo, uvesti protivpožarna zaštita u zgradi Predsjedništva BiH, Ustavnog suda i drugim institucijama. Arhive ne smiju biti izložene opasnostima, protivzakonito je.

Radmanović je tražio da se sredstva od 2,1 milion KM za Tužilaštvo smanje, a imamo odluku Vijeća ministara BiH da se novih 13 tužilaca zaposle. Takođe, tražio je da se broj vojnika OS BiH smanji za 1.000, mimo prethodnih odluka Predsjedništva BiH, mimo Aneksa 1 B Dejtonskog sporazuma gdje su jasno definisani odnosi snaga regiona. Tome se nikako nije moglo izaći u susret.

TV1: Dugo vremena u bošnjačkoj javnosti postoje kritike da nema jedinstvene politike kod bošnjačkih lidera. Međutim, u posljednje vrijeme svjedoci smo da su postignuti neki dogovori, kompromisi, da se krenulo naprijed. Kako to komentarišete?

IZETBEGOVIĆ: Ne samo da nije bilo saradnje, nego je bilo bespotrebnih ostrasćenih konflikata koji su koštali sve, i Bošnjake, i BiH, te doveli do jednog zastoja. Ovo što se sad dešava je normalizacija, vodi ka normalnom stanju stvari. Lične animozitete stavili smo po strani, potisnuli smo neke međustranačke konflikte u času kada treba uraditi važne stvari za BiH.

Lično sam bio spreman na to i mislim da sam dobio dobar odgovor i od druge i od treće strane. Postoje mnogo važnije stvari od toga. Moramo riješiti presudu "Sejdić - Finci", moramo napraviti iskorak prema NATO-u, moramo dobre stvari uraditi za ovu zemlju. Usaglasili smo se po pitanju obrazovanja u RS, djece iz Konjević - Polja. To treba nastaviti i mislim da je tu bilo doprinosa i sa moje strane. Trudim se da u ovom balkanskom kotlu unesem smirenja i pomirenja, kako u radu Predsjedništva, tako i regionu. Mislim da sam imao uspjeha, kao i u ovoj situaciji gdje su u pitanju odnosi bošnjačkih lidera.

TV1: Izbori su za manje od godinu dana, a već sada se mogu nazirati neka savezništva, partnerstva, a neka čak i pucaiju. S kim bi SDA najviše voljela formirati vlast?

IZETBEGOVIĆ: Vjerovatno, najradnije sama sa sobom, da što veći dio vlasti konačno izbori SDA i da dobije poluge vlasti. To će biti naš cilj na idućim izborima. Ali, svako ko stoji na stavovima odbrane, suvereniteta i interesa BiH, te ko dobije dovoljan broj glasova i mandata, te onaj ko će kampanju voditi na civilizovan način. U politici je dozvoljeno karikirati stvari, sebe hvaliti nego što to realno jeste, greške protivnika preuveličavati, ali laž i brutalna laž na SDA svaki dan je stvar koja će diskvalifikovati eventualne koalicione partnere.

TV1: Predsjednik SDA Sulejman Tihić je već neko vrijeme odsutan. Kakvo je stanje u stranci? Kako funkcionišu organi SDA?

IZETBEGOVIĆ: Predsjednik Tihić je odsutan, ali i dođe. Vodio je neke kolegije i u vremenu terapije. Nakon što je bio na odmoru u Turskoj, vratio se u BiH, u Šamcu je, a iduće sedmice imaćemo kolegiji Predsjedništva stranke, zatim Glavni odbor koji će on voditi.

U vremenu njegove bolesti, SDA je funkcionisala kvalitetno. Imali smo niz aktivnosti, ne osjeti se disfunkcija u radu. Nedavno smo u Konjicu imali predizborne aktivnosti na edukaciji kadrova. Radimo pripremu za kampanju, zatim smo bili jako aktivni u vremenu popisa. u Vogošći je ovih dana učlanjeno više od 600 mladih u SDA. U subotu će u Konjicu biti održana promocija novih političkih diplomaca Političke akademije SDA. Zenska organizacija Fatma iduće nedjelje obilježava 20. godina postojanja. Sve u svemu, SDA je veoma aktivna stranka.

TV1: Rušite li Vladu USK?

IZETBEGOVIĆ: Ja ne, mislim da ona sama sebe urušava. Koliko znam, napravili su ogromne dugove i po svoj prilici će ta vlada pasti, ali ja baš ništa na tome nisam poduzeo. Pričaju da sam se susretao sa kćerkom Fikreta Abdića, da sam aktivno radio na tome, ali to nije tačno. Ništa što nas može staviti u isti koš sa Abdićem, ja neću raditi. Mislim da to neće raditi ni naši ljudi u USK. Oni naravno moraju ići na pomirenje i približavanje Bošnjaka, ali postoje dvije frakcije u DNZ-u. Frakcija koja je pod direktnim uticajem ratnog zločinca Fikreta Abdića mislim da ne dolazi u obzir. Takav je stav stranke. Mislim da se u tom smjeru neće ići, jer bismo imali veće štete nego od možda privremene koristi. Moj odnos prema Abdiću i onome što je uradio je takav da neću ništa podržati. Nezadovoljan sam čak i odlukom Ustavnog suda FBiH, kojom su privilegije date ratnicima Abdićeve vojske. Možda se tu moglo selektivno ići, recimo, do septembra 1993. godine, kada su se oni priključili agresorskoj strani, pa se u pravo uvesti ljudi koji su branili BiH, ali generalno im dati pravo kao braniocima BiH bila je loša stvar i ja ću uvijek biti protiv takvih stvari.

TV1: Primjetan je i zastoj stranih investicija ne samo u BiH, nego i u regiji, osim Turske, koja doživljava ekspanziju i pokazuje ogroman interes za naše područje. U tom kontekstu, kako se razvija projekat turske finansijske linije od 100 miliona evra? Koje biste pozitivne i uspješne primjere izdvojili?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da bi bilo više turskih investicija kada bismo mi pojednostavili neke stvari, smanjili poreze, ubrzali procedure, kada bi država pokazala više brige i spremnosti. Kredit je krenuo u aprili ili maju ove godine. Već je implementirano 120 miliona od 200 i u pripremi je sljedećih 30 miliona, dakle tri četvrtine kredita su na neki način implementirane ili će biti narednih dana. Očekujem da će u prvoj godini kompletan iznos biti implementiran, a onda će se sljedećih devet godina kredit revolvirati. Volio bih da se više investira u poljoprivredu, jer se tu najbrže otvaraju radna mjesta.  Trudiću se da kredit usmjeravam u tom pravcu. Poljoprivrednici se teško odlučuju da uzimaju kredite. Tu bi trebao biti jači angažman ministarstava i poljoprivrede.
Trenutno imamo par uspješnih priča. Jedna od njih je da su 22 miliona data fizičkim licima, izbjeglicama u RS. To su hiljade izbjegličkih porodica. To je prema mom mišljenju najuspješniji dio projekta. Imamo i fabrike, vrlo uspješne projekte u Kozarcu, Zvorniku, Žepi, Kotorskom, Travniku, Tesliću, Kalesiji itd. Dio sredstava otišao je i na spašavanje firmi, koje su imale skupe kredite ili su ih sustizali dugovi.

Ovaj kredit pomogao je privredi BiH. Ovo je prilika da te pozitivne stvari kažemo, te da pozovem bankare i ministre da više sarađuju, da se što više sredstava investira u baznu proizvodnju.

TV1: Kako komentarišete tvrdnje Milorada Dodika o dolasku 500.000 Arapa u BiH, te da se na taj način želi promijeniti demografska slika BiH? Između ostalog, Vas je optužio da rukovodite tim projektom.

IZETBEGOVIĆ: Jedna od Dodikovih neozbiljnih priča. Provjerili smo, 12 državljana iz čitavog arapskog svijeta apliciralo je za državljanstvo BiH prošle godine. Ne znam koliko je državljanstava odobreno, možda nijedno. Dodik ima problema. Prodao je Telekom, uzeo kredite i potrošio ta sredstva. RS je na ulasku u prostor dužničkog ropstva. U RS žive penzioneri sa najnižom penzijom u Evropi. Dodik ima ozbiljne probleme. Jedno vrijeme se trošilo preko onoga što se nije zaradilo, uzimali su se krediti, potrošilo se "porodično blago", a sad to sve dolazi na naplatu. U tim okolnostima, valja pričati neku priču, ma kako ona bila neuvjerljiva i jeftina. Jedno vrijeme priča se o islamskoj deklaraciji, pa kad to propadne, izmišlja se pola miliona Arapa. Radi se o rasističkom pristupu. Ne znam zašto se neki ljudi u FBiH hvataju na to. Imali smo vrlo lošu reakciju ambasadora iz tog dijela svijeta. Umjesto da privučemo investitore, zašto ljude obeshrabrujemo da dođu i potroše novac u BiH, zašto ih vrijeđamo, čemu taj rasistički pristup? Oni su dobrodošli, ja ih pozivam da dođu u BiH. Nama su dragi. Iz tih zemalja nam je tokom rata dolazila pomoć, kao i nakon rata. Dobrodošli su nam i turisti i investitori.

TV1: TIKA je renovirala rodnu kuću Vašeg oca u Bosanskom Šamcu. Tu kuću izgradio je djed Vašeg oca, koji je bio gradonačelnik Šamca skoro tri decenije i koji se suprotstavio austrijskoj vlasti, štiteći Srbe u tom gradu. U toj istoj kući rođen je bivši srbijanski premijer Zoran Đinđić. Dobra poruka za sve bosanske Srbe i relaksirajuće za porodicu Izetbegović.

IZETBEGOVIĆ: Relaksirajuće je za odnos Srba u BiH spram prezimena Izetbegović. Stvoreni su neki animoziteti u prošlom ratu za koje mi Izetbegovići nismo krivi. Ne znam da se ikada, i u najgorim momentima, upotrijebila pogrdna riječ za pripadnike srpskog naroda. Neki od mojih najboljih prijatelja su Srbi, kao i od mog oca. Tradicionalno smo u Šamcu imali dobre relacije sa Srbima. Ovo što ste sad napomenuli, napisao je Srbin Nikša Nezirović, koji živi u RS. Prvi put sam se susreo sa nekim podacima o dolasku moje porodice iz Beograda u Šamac. Nikša je neke stvari znao i bolje od mene. Moj pradjed Alija Izetbegović, koji je bio gradonačelnik 28 godina, imao je problem sa austrougarskim vlastima. Neki austrougarski vojnici su bili ubijeni, pa su vlasti odlučile da skupe desetine najuglednijih srpskih domaćina u Bosanskom Šamcu i da ih drže kao taoce. Tada je moj pradjed otišao u zgradu komande i kazao da neće otići dok ne puste te ljude. Nakon što je to komandir odbio, moj pradjed je otišao u Tuzlu i izdejstvovao smjenu komandanta i ljudi su pušteni. Mog oca, kada je imao 16, 17 godina, četnici su zarobili u Šamcu. Izgubio bi glavu, pošto je ličio na komuniste, što su mu oni i rekli. Vjerovatno bi izgubio glavu da nije imao to prezime. Nakon što je rekao da mu je Alija Izetbegović djed, oni su ga pustili.

Zanimljivo je i rođenje Zorana Đinđića u našoj kući. Iznajmili su neke od prostorija. Meni je u prvi mah izgledala nevjerovatna, ali onda se to potvrdilo. Zoran Đinđić rođen je u istoj kući gdje i Alija Izetbegović.


POGLEDAJTE VIDEO  http://www.tv1.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/politika/13791-izetbegovic-crvena-linija-za-dogovor-o-sejdic-finci-je-crtanje-novih-etnickih-podjela.html

Vijesti.ba/TV1