18. Maj. 2011.
Podržavao sam Zukorlića, ali sam očigledno pogriješio

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović za OSLOBOĐENJE: “Odgovor na cvijeće je ogroman krst na brdu sa kojeg su ubijane Sarajlije?! Ako Milorad Dodik nastavi ovim putem, neizbježno će se sukobiti sa međunarodnom zajednicom i dovesti sebe i RS u probleme. Disonance u Predsjedništvu BiH su loša stvar, šutnja bi bila gora. Ako Srbi mogu imati patrijarha u Beogradu, zašto Bošnjaci ne bi imali reisa u Sarajevu. Popravili smo odnose sa Zagrebom i Podgoricom, slijedi nam Beograd”, rekao je u intervju za sarajevsko Oslobođenje član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

 

Bili ste u Omarskoj i u Kozarcu: zanima me Vaša reakcija na deklaraciju koju su ponudile Žene u crnom?

Deklaracija, i kompletna aktivnost Žena u crnom, od velikog je značaja za region. One su savjest Srbije, pomažu joj da se suoči sa prošlošću. Bez tog suočavanja nema istinskog pomirenja i stabilne budućnosti. Nevjerovatno uporne, hrabre, principijelne žene. Nažalost, još prilično usamljene.

 

Svjesno sam Vas prvo pitala za dojmove koje nosite sa obilježavanja Dana logoraša, jer ni Vi ni gospodin Komšić niste krili emocije. Naravno, politički događaj sedmice je svakako nastup visokog predstavnika u New Yorku. Hoće li se promijeniti odnos međunarodne zajednice prema BiH?

Nije lako stajati na mjestu na kojem su strijeljani nevini ljudi. Prisutna je i lična emocija jer nosim ime čovjeka koji je ubijen u Jasenovcu. Pogodila nas je i činjenica da su se i logoraši podijelili po nacijama. Srpski logoraši, umjesto da se solidarišu sa svojim sapatnicima Hrvatima i Bošnjacima, da i oni polože cvijeće i odaju pomen mrtvima, da upute poruke pomirenja, zaprijetili su podizanjem krsta visokog 36 metara iznad Sarajeva. Odgovor na cvijeće je ogroman krst na brdu sa kojeg su ubijane Sarajlije?! A što se tiče odnosa međunarodne zajednice, mislim da sazrijeva odlučnost da se dezintegracijski trendovi zaustave dok nije kasno, i da se BiH vrati na tračnice reformi i ubrzanih integracijskih procesa. Akt Vijeća Europske unije kojim su predviđene restriktivne mjere prema onima koji proizvode krizu u BiH je početak, a odlučan nastup Valentina Inzka u New Yorku je očigledno slijedeći korak u tom smjeru.

 

Milorad Dodik nudi tek odgađanje referenduma: šta bi prihvatanje te ponude značilo za BiH?

Odgađanje referenduma je odgađanje konflikta, to nije rješenje. Ako Milorad Dodik nastavi ovim putem, neizbježno će se sukobiti sa međunarodnom zajednicom i dovesti sebe i RS u probleme.

 

On jednako tvrdi da ne želi sukobe, da je problem nastao zbog nesrazmjerno velikog broja presuda izrečenih Srbima od državnog suda, da je to sud samo za Srbe? 

Sigurno je da postoji takav nesrazmjer, ali on prati nesrazmjer u broju izvršenih ratnih zločina. Zna se ko je počinio genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva koja je odnijela hiljade života, ko je počinio pokolje u Kozarcu, Bratuncu, Brčkom, ko je organizovao konc-logore u Omarskoj i na Manjači. Bilo je zločina na svim stranama, ali ni približno onakvih kakve je napravila vojska Republike Srpske.

 

Odstupili ste od principa usaglašavanja stavova u Predsjedništvu, odustali od vlastitog predizbornog obećanja i napisali pismo Vijeću sigurnosti u kojem ste podržali Inzka?

Da, tako je. Pokušali smo naći dogovor, ali nije išlo. Izjava koju je pročitao ambasador Barbalić nije usaglašena. Uslijedila je reakcija Nebojše Radmanovića koja je pretjerana. Ali, nisam mogao pasivno stajati po strani u jednom od historijskih trenutaka za Bosnu i Hercegovinu. Bilo bi to neodgovorno, dalo bi alibi međunarodnoj zajednici da kaže – ako vi niste zainteresirani i zabrinuti za stanje u vašoj zemlji, ako ne smatrate da trebate podržati OHR i zaustaviti na vrijeme antidejtonske aktivnosti, pa zašto bismo mi bili zainteresirani i zašto bismo ulazili u konflikte? Disonance u Predsjedništvu BiH su loša stvar, šutnja bi bila gora.

 

Zajednička posjeta Predsjedništva naše zemlje Karađorđevu je izazvala različite reakcije: koji su bili Vaši razlozi za odlazak, a koji protiv? I šta danas mislite o efektima susreta?

Svi razlozi su bili za odlazak, čak i mjesto održavanja sastanka. Baš u Karađorđevu treba potvrditi suverenitet BiH. Dva politička aksioma treba imati na umu kad razmišljamo o trenutačnom stanju u Bosni i Hercegovini, naročito o poziciji i djelovanju Bošnjaka. Prvi je da nema podjele BiH, da Srebrenica, Bratunac, Kozarac itd, nikada neće biti ništa drugo do teritorija Bosne i Hercegovine. Drugi aksiom je da nema normalizacije odnosa, odnosno bolje budućnosti u regionu, ako nema dijaloga, dogovora, kompromisa. Bošnjaci imaju poseban interes za BiH i moraju biti posebno spremni na odbranu zemlje i, u isto vrijeme, na traganje za kompromisima koji će joj garantovati budućnost. Popravili smo odnose sa Zagrebom i Podgoricom, slijedi nam Beograd, a bošnjački član Predsjedništva sedam godina nije otišao u Srbiju. Mora se razgovarati, tražiti put do dogovora. Imao sam, u ovih pola godine mandata, mnogo susreta sa liderima u regionu, Evropi, svijetu. Svuda sam, kao mantru, ponavljao iste stavove – nema podjele Bosne, BiH je dokazala da je održiva, da može ići naprijed jer smo u petnaest postdejtonskih godina u mnogo čemu stigli i prestigli susjedne zemlje koje nisu pretrpjele ratna razaranja i, konačno, Bošnjaci su spremni na pomirenje, dijalog, integracije. Mislim da je vrijedilo truda i da će dati efekta to što sam radio ovih pola godine.

 

Zapravo Vas pitam: očekujete li drugačiji, da ne kažem bolji, komšijski odnos Srbije spram cijele BiH?

Predsjednik Tadić je dao nekoliko veoma prihvatljivih izjava. Kazao je da su u Karađorđevu napravljene loše historijske odluke, da ih on neće ponoviti, da Srbija nikada neće podržati neki referendum koji bi značio podjelu BiH. S obzirom na okolnosti, prije svega veoma jaku radikalnu opoziciju u Srbiji, ovo su ohrabrujuće izjave koje mogu biti temelj za bolje odnose u budućnosti.

 

Muamer Zukorlić je vrlo personalno reagirao na Vaše istupe nakon boravka u Karađorđevu, ne računajući da je reagirao i na neke izjave koje uopće niste dali: u čemu je problem? Moram priznati da sam stekla dojam kako Vas muftija Zukorlić pokušava iskoristiti za vlastitu samokandidaturu u Islamskoj zajednici BiH?

Reagovao je veoma personalno i veoma neodmjereno. Malo toga je rekao o meni, puno o sebi.

 

Zukorlić vjeruje da ste u Karađorđevu, a i u Sarajevu, sa Jusufspahićem pravili netransparentne dogovore o Islamskoj zajednici u Srbiji, izboru reisul-uleme?

Takve vijesti je trebao provjeriti i Zukorlić i Rijaset koji je potrčao sa saopštenjem za javnost. U Karađorđevu nije ni pomenuta Islamska zajednica. A da je pominjana, ja bih zagovarao jedinstvo islamske zajednice Bošnjaka. Ako Srbi mogu imati patrijarha u Beogradu čije se duhovne ovlasti odnose i na Srbe u BiH, zašto Bošnjaci ne bi imali reisa u Sarajevu koji organizuje vjerski život Bošnjaka u Srbiji? Uvijek sam podržavao jedinstvo islamske zajednice i nastavit ću tako. Podržavao sam i Muamera Zukorlića, ali sam, očigledno, pogriješio. Jusufspahića sam primio u neslužbenu posjetu i razgovarao s njim o životu muslimana u Beogradu i Srbiji, naročito u vremenu rata, o paljenju i obnovi Bajrakli džamije.

 

U posljednje vrijeme bilo je i neskrivenih varnica na relaciji sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem: kako Vi tumačite politiku Hrvatske spram naše zemlje?

Ne mislim da ćemo imati problema sa politikom Hrvatske prema BiH, naročito sa politikom predsjednika Josipovića. Nakon svega što su preživjeli, Bošnjaci su postali preosjetljivi, ne podnose da ih se analizira, da im neko daje“prolazne ocjene“. I tu je sva greška predsjednika Josipovića. Uvjeren sam da neće preći mjeru u branjenju politike HDZ-ova. Normalna stvar je da stoji iza stranaka za koje su Hrvati u BiH masovno glasali, ali je isto tako normalno da ne stoji iza politike koja u Banjoj Luci traži podršku za stvaranje trećeg entiteta, dakle za antidejtonsku podjelu Federacije.

 

Federalna Vlada funkcionira: koji su prvi utisci koalicionih partnera? Šta možemo očekivati: kada počinje borba protiv korupcije?

Odlučna borba protiv korupcije i snažan iskorak u obnovi privrede. Uzdam se u dvojac premijer Nikšić – ministar industrije Trhulj kad je u pitanju ekonomija. Uvjeren sam da njih dvojica mogu napraviti dobar posao, zaposliti mlade ljude, na puniti budžete. Kad imate sredstva, sve se lakše radi i rješava, ekonomija je temelj svih procesa u društvu.

 

Šta SDA planira uraditi u borbi za ekonomski progres i bolji život građana BiH?

SDA je u aprilu održala tematsku sjednicu koja se odnosila na pitanja ekonomije i zapošljavanja. Ponuđen je elaborat u kojem su ova pitanja obrađena na najozbiljniji i najkonkretniji način u postratnom periodu. Bosna i Hercegovina je bogata zemlja, a živimo relativno siromašno. Svako naše dijete kad se rodi, naslijedi toliko uglja, drveta, vode, minerala, da bi moglo živjeti u izobilju stotine, a ne desetine godina. Elaborat daje odgovore kako da to bogatstvo konačno i iskoristimo.

 

(OSLOBOĐENJE, maj 2011.)