13. Mar. 2013.
Bošnjaci su vitalan i ponosan narod

Na početku želim da Vam čestitam na izboru za zamjenika predsjednika SDA, stranke koju je osnovao Vaš otac. Za početak, recite mi šta za Vas znači Turska posto je evidentno da nekima ne odgovara da se politički predstavnici Bošnjaka sve više povezuju sa prijateljskim narodom R. Turske ?

Hvala na čestitkama. A što se tiče mog odnosa prema Turskoj, za mene, kao i većinu Bošnjaka, Turci su posebno blizak narod. Živjeli smo zajedno vjekovima, dijelili  uspjehe i neuspjehe. Spaja nas vjera, kultura, historija. Naše čaršije i džamije su iste, sviđa nam se ista  muzika, ista jela, imamo sličan humor, dijelimo isti sistem vrijednosti. I Turci i Bošnjaci pripadaju i Orijentu i Zapadu. Zajedno tragamo za formulom koja će biti prirodan i funkcionalan  spoj ta dva svijeta. Bošnjaci su vitalan i ponosan narod koji je platio visoku cijenu slobode, svaki deseti Bošnjak je ubijen ili invalidiziran u zadnjem, neravnopravnom ratu. Trebaju nam saveznici kako bismo prevazišli postkonfliktno stanje u zemlji, ubrzali proces pomirenja u zemlji i regionu, usvojili neophodne  reforme, ojačali ekonomiju. Bošnjaci imaju prijatelje, ali neki od njih nemaju snage, a neki nemaju volje da se snažnije angažuju u Bosni i Hercegovini. A Turska je prijatelj koji i hoće, i može pomoći.

 

U zadnjih godinu dana više puta ste boravili u posjeti Turskoj. Kakvi su trenutni rezultati tih posjeta?

Pozitivno prisustvo Turske u Bosni je sve snažnije i stvari bi se svakako razvijale u tom pravcu, a moji česti kontakti sa turskim liderima samo učvršćuju i ubrzavaju takav trend. Turska predstavlja OIC u vitalno važnom Vijeću za implemetaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma i čvrst je garant jedinstvu i reformskom kursu BiH. Turski biznismeni su sve prisutniji sa investicijama u našoj zemlji, otvraraju se fabrike, klinike, osnivaju turski koledži i univerziteti. Na moj zahtjev Turska vlada je odobrila i veoma povoljan  kredit za zapošljavanje povratnika u svim dijelovima BiH.

 

U bosansko-hercegovačkim medijima dosta je pisano o turskom kreditu koji bi trebao osigurati što uspješniji povratak prognanika. Kako teče implementacija tog kredita s obzirom da su se odmah pojavile i spekulacije? Postoje li konkretni pomaci u tom pravcu?

Do sada je angažovano skoro 40 posto odobrenih sredstava, što je zadovoljavajući tempo. Sredstva se većinom angažuju indirektno u odnosu na povratnike, putem stabilnih firmi koje preuzimaju kredit, a zatim upošljavaju povratnike. To je dobro za aspekta sigurnosti povrata sredstava, ali bi bolji efekti bili kada bi sredstva išla direktno, naročito malim farmerima. Zbog toga sam prilikom moje posljednje posjete, u januaru ove godine, tražio od Turske vlade da se formira tijelo od predstavnika obaju vlada, Turske i Bosanske, koje će pomoći efikasnijoj i implementaciji kredita. Vlade moraju biti značajnije involvirane u implementaciju, u izbor korisnika, bosanske vlasti moraju dati i svoj konkretan doprinos. Očekujemo skori dolazak turskih predstavnika u BiH.

 

U januaru ste bili u Turskoj i sastali se sa predsjednikom Turske Gul’om. O čemu ste sve razgovarali?

Razgovarali smo o političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, o odnosima na Balkanu, o ratu u Siriji, stanju i odnosima na Bliskom istoku. Sreo sam se i za zamjenikom predsjednika Vlade Ali Babadžanom, pa smo razmotrili navedene  probleme implementacije kredita te dogovorili održavanje business foruma koji bi okupio samo turske i bosanske privrednike.

 

Spomenut je i trilateralni sastanak koji bi se održao u Turskoj između BiH-Turske-Srbije. Šta su Vaša očekivanja tog sastanka i zašto do sada nije došlo do tog sastanka?

Potrebno je pokrenuti dijalog između BiH i Srbije koji je u zastoju od izbora predsjednika Tomislava Nikolića. Do sastanka je trebalo doći jesenas, ali je Nikolić dao par neprihvatljivih izjava o Srebrenici i budućnosti Bosne i Hercegovine na koje sam morao tvrdo da odgovorim. U posljednjim mjesecima predsjednik Nikolić šalje korektne i prihvatljive poruke, spreman je na susret, imao je dobru posjetu Ankari, tako da se otvara put za trilateralu u maju.

 

Postoje i kritike zašto se sastanak organizuje u Turskoj i zašto Turska mora biti posrednik. Vaš komentar na te kritike?

Kada su jesenas počeli dogovori o trilaterali predsjednik Gul je imao zdravstvenih problema i nije mogao da putuje avionom, pa smo se dogovorili da se sastanak održi u Ankari. Predsjednik je, hvala Bogu, ozdravio, ali nije odlučeno da se promijeni mjesto sastanka – mislim da je bolje da to za početak ne bude ni u Srbiji niti u BiH.

 

Nato i EU integracije stagniraju. Kakva je trenutna politička situacija u BiH?

Pobjednici posljednjih parlamentarnih izbora su dvije socijaldemokratske stranke. Onu koja se oslanja na srpsko glasačko tijelo predvodi Milorad Dodik, probošnjačku predvodi Zlatko Lagumdžija. Očekivanja glasača su bila velika jer je stvorena predstava da su problem Bosne i Hercegovine nacionalne stranke, da će njihovim odlaskom sa političke scene sve krenuti na bolje. Očekivanja su potpuno iznevjerena, reformski procesi su zaustavljeni, vlade se teško formiraju, ali s lakoćom rasturaju, broj nezaposlenih raste, ulazak stranih investicija opada. Sve što su uspjeli da dogovore je usvajanje seta zakona koji slabe državu Bosnu i Hercegovinu, a jačaju entitete. Lokalni izbori održani prošle godine su pokazali nezadovoljstvo glasača koji su uskratili podršku socijademokratima, SDA je, naprimjer, osvojila vlast u 37 opština, a SDP Zlatka Lagumdžije samo u 11.

 

Prošle godine rekli ste da je „premijer Erdoan naš zajednički lider“, a poznato nam je šta je i sam premijer Erdoan prošle godine u intervju za Oslobođenje rekao za rahmetli Aliju i Vas. Kako vi vidite Erdoana kao lidera? A kako vidite ministra Davutolu-a koji je rekao da je „Sarajevo i njegova kuća’’?

Taip Erdoan je, prije svega, turski lider, ali njegove stavove o Palestini, Bosni, njegovu  borbu za slobodu potlačenih diljem svijeta prepoznaju kao svoje, stotine miliona muslimana i pravdoljubivih ljudi općenito. Mislioci i lideri  poput Alije Izetbegovića, Taipa Erdogana, profesora Davutoglua, Muhameda Mahatira, ne pripadaju samo svom narodu, jer njihove vizije se ne završavaju na odbrani interesa samo svog naroda. Ti ljudi služe na ponos cijelom islamskom ummetu, a time i čitavom ljudskom rodu. Sarajevo u kom su stotinama godina u slozi koegzistirale vjere i kulture, a bogomolje se skoro fizički oslanjale jedna na drugu, u kom su sigurnost, komšiluk i prijateljstvo našli i jevreji protjerani prije pola milenija iz Španije i izgradili najveću sinagogu na Balkanu,  kuća je za svakog ko voli cjelokupan ljudski rod i poštuje raznovsnost uspostavljenu Božjom voljom.

 

Možemo reći da se jedan dio u BiH protivi aktivnoj ulozi Turske na našim prostorima. Kako gledate na to? Čak su kritikovali i Vaša česta putovanja u Tursku?

Postoje ti relikti svijesti koja pripada 19 vijeku, neki ljudi su još u ratu sa Otomanima, ne žele da vide razliku između imperijalne i moderne Turske. Ali ta besmislena odbojnost slabi, Turska je sve atraktivnija i sve bolje shvaćena kod balkanskih naroda. I sve prisutnija, čak i kroz TV novele koje igraju važnu ulogu u ponovnom približavanju među narodima koji su nekad živjeli zajedno.

 

Na Balkanu se često dešava da iznenada dođe do zahlađenja odnosa kao i to da ti odnosi mogu vrlo brzo postati relaksirajući. Gospodin Nikolić imao je nekoliko izjava koje su povrijedile građane BiH i Vas lično. Međutim možemo reći da trenutno vlada pozitivnija situacija. Kakav je Vaš pogled na Nikolićeve prijašnje izjave, na mogući trilaterarni sastanak i kako ocjenjujete situaciju u regionu?

Olako, bez dovoljno razmišljanja je dao izjave koje su Bošnjake uvrijedile. Vjerujem  da se to neće više ponavljati jer bi moglo nanijeti veliku štetu međusobnim odnosima, a to nikome ne treba, naročito to ne treba Srbiji koja ima pretenzije da popravi vlastiti imidž u svijetu, da krene prema članstvu u Evropskoj uniji itd.

 

Osnovan je Svjetski Bošnjački Kongres na čijem čelu je bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić. Poznato je da je SDA najjača politička stranka koja štiti interese Bošnjaka. Dobiva se utisak da se samo Bošnjaci raslojavaju i dijele. Vaš komentar?

Svjetski Bošnjački kongres nije politička stranka i ne bi trebao biti konkurencija SDA. Problem sa osnivanjem  Kongresa je taj što  su njegovi osnivači nastupili kao da borba za opstanak Bošnjaka počinje danom njihovog osnivanja. Nisu okupili relevantne institucije i pojedince koji predstavljaju Bošnjake. Nisu ih ni pomenuli u svojim govorima i dokumentima. Ignorisali su borbu za fizički i duhovni opstanak koja traje vjekovima, i koja je u posljednjim decenijama ta ušla u dramatičnu fazu. Bošnjaci su se izborili  sa agresivnom ateizacijom ostavljajući zdravlje i živote po komunističkim kazamatima, u nemogućim uslovima su bili srž patriotskog fronta koji je stvorio državu,  vojsku, diplomatsku mrežu, osnovali su kulturne, humanitarne, akademske institucije. Bosna je prekrivena šehidskim mezarima, Bošnjaci imaju svoje političke i vojne lidere, svoje heroje, pjesnike, umjetnike, svoje intelektualce. Bošnjaci su imali Aliju Izetbegovića, a  Mustafa Cerić, predsjednik Svjetskog Bošnjačkog kongresa  nije ga ni spomenuo u svom govoru na osnivačkoj skupštini!

 

Za kraj šta želite poručiti turskom narodu?

Turski narod se vraća svojoj vjeri, kulturi, historiji, svojim korijenima. Gradi novu, modernu kuću na čvrstim, starim temeljima. Vraća se veličina turskog naroda, veličina koja mu po svemu pripada. Turski narod ima tradiciju, državu koja traje hiljadu godina, vojsku koja nikad i ni pred kim nije kapitulirala, vitalnu, mladu i ponosnu naciju, rastuću ekonomiju. Turska će biti centar novog gravitacionog polja u tom dijelu svijeta, novi politički i duhovni centar.  Moja poruka Turcima je da nas raduje njihov napredak i uspjesi. Uvjereni smo da će naći pravi put, formulu mira i saradnje od koje ćemo svi imati koristi.

 

ZAMAN