29. Mar. 2011.
“Formiranje vlasti mora početi u martu”

Član Predsjedništva Bakir Izetbegović za Oslobođenje

 

Gospodine Izetbegoviću, od same inauguracije u središtu ste žive diplomatske aktivnosti. U dva navrata pozivani ste u Berlin, nedavno ste boravili u New Yorku, da ne nabrajam dalje, voljela bih čuti Vaše utiske: da li je svijet digao ruke od Bosne i Hercegovine?

Ne, moji utisci govore upravo obratno, prisutna je očigledna spremnost da se pomogne Bosni i Hercegovini kako bi se pokrenula iz mrtvila i uhvatila korak sa regionom koji snažno grabi prema evropskim integracijama. Ali prvi korak moramo učiniti mi, domaći političari. U Berlinu, Bruxellesu, New Yorku, svuda mi je ponavljana ista poruka – spremni su da nam pomognu, ali neće da rade naš posao, nakon petnaest godina stanovitog protektorata moramo profunkcionirati sami. Moramo dokazati da imamo kapacitet dogovaranja, odgovornosti, da smo u stanju praviti bazične kompromise, reforme, dogovore bez koji nema funkcionalne države i održivog sistema. Nakon toga će uslijediti raznovrsna pomoć, stručna, konsultantska, finansijska.

 

U Sarajevu je Miroslav Lajčak, a očekuje se i visoka delegacija SAD-a koju čine Steinberg i Countryman: hoće li stranci ponovo praviti kompromis u dogovorima domaćih političara ili će se baviti zadacima nove vlasti, odnosno ustavnim reformama?

Ustavnim reformama koje će omogućiti ubrzanje integracijskih procesa o kojima sam upravo govorio, ubrzanje onog što popularno zovemo europskim putem. Danas se Predsjedništvo BiH sastalo sa gospodinom Lajčakom i tom prilikom nam je najavio skoro uspostavljanje vrlo jakog kabineta specijalnog predstavnika EU za našu zemlju.

 

Federalna, a ni vlast na nivou BiH, još se i ne nazire: molim Vas, objasnite nam gdje su problemi, ko koči uspostavu vlasti i kada je možemo očekivati?

Bilo je iracionalnih zahtjeva na svim stranama, zauzimale su se nekakve udaljene pregovaračke pozicije za koje je od početka bilo jasno da ne mogu ostati i da će nam samo oduzeti dragocijeno vrijeme. Potrošili smo mjesece kako bismo približili stavove, i problem se trenutačno sveo na neodrživ zahtjev dva HDZ-a da im se prepusti ekskluzivno zastupanje Hrvata, da izborni rezultat od nekih 60 posto pretvore u 100 posto vlasti. Barem trećinu hrvatskih glasova, a time i mjesta u parlamentima, dobili su Radom za boljitak, SDP i HSP, i što prije HDZ-ovi prihvate ovu činjenicu, prije će olakšati i sebi i nama.

 

No, složite ćete se da se hrvatsko pitanje u BiH mora rješavati: kako?

Hrvati su najmalobrojniji narod u Bosni i Hercegovini i iz tog proizilazi problem da ravnopravnost, koju neosporno posjeduju u Ustavu i zakonima, ne uspijevaju realizirati u cijelosti na izborima. Brojniji narodi mogu izabrati i svoje i hrvatske predstavnike, i to se dešavalo, i to se mora ispraviti. Platforma koju su izradili SDP, HSP, SDA i Radom za boljitak nudi kvalitetno rješenje ovog problema kroz indirektne izbore, rotacije, kroz kvote koje garantuju proporcionalnu zastupljenost Hrvata od opštinske administracije do Predsjedništva BiH. Međutim, priča o jednakopravnosti ima i drugu stranu medalje. Evidentan je problem majorizacije nad Bošnjacima i Srbima na teritorijama i u opštinama gdje Hrvati čine većinu. Tu ima ozbiljne diskriminacije, počevši od zapošljavanja, preko nametanja vjerskih i nacionalnih simbola, do školskih programa i segregacije djece u školskim klupama. Problem jednakopravnosti je bazično pitanje prava koje tretira Ustav i ono mora biti rješavano cjelovito i temeljito.

 

Pretpostavljam da imate i osobni prijedlog kako napraviti dogovor s Miloradom Dodikom?

Nemam čarobnu formulu za Milorada Dodika, ko zna šta će on sve reći i uraditi sutra ili prekosutra? Ne zna ni on sam. Ali, uvjeren sam da je Milorad Dodik pragmatičan političar i da će se rukovoditi interesom. Prije svega interesom RS-a, ali taj se interes ne može odvojiti od interesa cijele BiH. Ekonomska situacija, naročito u RS-u, bivat će sve složenija, nedostajat će novaca. Penzioneri, borci, invalidi, omladina bez posla, sve će to podići temperaturu u zemlji. Jedini način da pomognemo svima u Bosni i Hercegovini je da se što prije dogovorimo, formiramo vlast i pokrenemo reformske procese koji vode ozdravljenju ekonomije. Dodik to razumije jako dobro i siguran sam da će učestvovati u iznalaženju rješenja.

 

Bili ste odsutni u vrijeme protesta pripadnika Oružanih snaga BiH predviđenih za prijevremeno penzioniranje. Taj se problem rješava, no ipak me zanima ima li država BiH pravo na nedopustivo ignoriranje svojih vojnika?

Bio sam odsutan nekoliko dana, ali sam držao vezu sa nadležnim ministrima, a moji savjetnici vezu sa predstavnicima prijevremeno penzionisanih vojnika. Ovaj zakon je jesenas usvojen na prijedlog Kluba poslanika SDA i imam se namjeru baviti njime sve dok ne bude implementiran, ispratiti ga do kraja. Ljudi koji su podnijeli težinu rata na prvim linijama ne smiju biti ostavljeni na cjedilu.

 

Možda sam subjektivna, ali čini se da su nekadašnji borci Armije BiH najgore prošli kada je riječ o odnosima prema braniteljima:i bivšim vojnici RS VRS-a i nekadašnji pripadnici HVO-a čini se da imaju bolje tretmane. Zašto je tako? Sta se sve može i treba učiniti da se zaštite pripadnici AR-BiH-jasno je da država nema para, ali je također i evidentan nemar, što zorno ilustriraju primjeri sa stanovima iz fonda bivše JNA?

Vjerovatno ste subjektivni, jer činjenice i brojke jasno kazuju da su izdvajanja u svrhu pomoći borcima i invalidima u Federaciji znatno veća nego u RS-u. Federalni i kantonalni budžeti izdvajaju preko 400 miliona konvertibilnih maraka za ove svrhe, što je skoro trostruko više nego u RS-u. Naknade za ratna odlikovanja su u Federaciji mjesečne, a u RS-u godišnje, u Federaciji se nabavljaju automobili za stopostotne invalide i stanovi za ugrožene borce, a u RS-u se odavno odustalo od toga itd. Normalno trebamo težiti i boljem, i biće bolje kada konsolidujemo ekonomske prilike u zemlji.

 

Valja priznati da čak i borce, uz naravno nezadovoljne najugroženije kategorije kakvi su invalidi i penzioneri, politički gubitnici pokušavaju angažirati na principu egipatskog scenarija: hoće li uspjeti ili će pak vlast djelovati?

Formiranje vlasti mora početi u martu i nadam se da će to biti na bazi dogovora, da nećemo biti prisiljeni na jednostrane poteze. U svakom slučaju, neredi ne bi donijeli ništa dobro, jer ne mogu riješiti bazne probleme Bosne i Hercegovine, prije svega međunacionalno nepovjerenje, težnje za dezintegracijama, dejtonski ustroj pun blokada sistema. To se ne rješava pobunom, već upornim, ozbiljnim, strpljivim radom i pregovorima. Neredi bi dodatno usporili reformski procesi oporavak ekonomije, direktno bi ugrozili budžete, doveli u pitanje isplatu ionako niskih plaća, penzija, invalidnina.

Velika su previranja u islamskom svijetu: kako ih Vi doživljate?

Arapske zemlje i narodi su u posljednjih pedeset godina prešli ubrzani historijski put od srednjeg vijeka do civilizacije koja po mnogo čemu pripada dvadesetdrugom vijeku. Letimičan pogled na na razglednice iz pedesetih godina prošlog vijeka i poređenje sa onim što danas možete vidjeti u tom dijelu svijetu nameće zaključak o promjenama u načinu vladavine koja se neumitno moraju desiti. Diskrepanca je više nego očigledna. Prevaziđeni modeli i režimi pucaju po šavovima pod pritiskom snažne unutarnje energije. Slijedi oslobađanje ljudi, oslobađanje misli, kreativnosti. Islamski svijet će ponovo zauzeti mjesto koje mu pripada.

 

(Oslobođenje, februar 2011.)