23. Mar. 2012.
Članstvo u Evropskoj uniji donijet će Bosni i Hercegovini trajnu stabilnost

"Članstvo u Evropskoj uniji, donijet će Bosni i Hercegovini trajnu stabilnost" kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u intervjuu novinskoj agenciji Anadolija, prilikom zvanične posjete institucijama Evropske unije u Briselu. Podsjetivši na tešku prošlost svoje zemlje Izetbegović je rekao da BiH ne treba biti tretirana "kao bilo koja druga zemlja, nego joj treba pružiti veću podršku" te dodao da će ova zemlja prije ili kasnije postati članicom Evropske unije. "BiH će postati članica EU u periodu od narednıh pet do deset godina. Možemo reći da ćemo postati članicom EU do 2020. godine i to je realno predviđanje" kazao je Izetbegović. Odgovarajući na pitanje novinara Anadolije o mogućoj blokadi članstva Bosne i Hercegovine u EU, od strane susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, a koja bi se mogla dogoditi uz zahtjev za većim pravima hrvatskog i srpskog stanovništva u ovoj zemlji, Izetbegović je podsjetio da bi potencijalne blokade, prije svega, od strane Hrvatske štetile Hrvatima u BiH. "U BiH žive Hrvati i ne smatram da će Hrvatska blokirati BiH u tom smislu jer bi to štetilo Hrvatima. Ako bi Srbija pravila poteškoće, štetila bi Srbima u BiH. Zbog toga ne očekujem da će stvarati probleme Bosni i Hercegovini. Dosta je ono što smo proživjeli prije 20 godina. Hrvatska je od iduće godine članica EU, ali ne smatram da će Srbija postati članicom prije nas. Možda se članstvo BiH, Srbije i Crne Gore dogodi u isto vrijeme. Riješili smo unutarnje političke probleme u BiH i ubrzaćemo na putu ka članstvu u EU, te čuvajući tu dinamičnost, zajedno sa ostalim balkanskim zemljama postati članica do 2020. godine" pojasnio je Izetbegović. Komentirajući upit o tome da li Evropska unija jednako tretira sve balkanske zemlje na putu euro-integracija, te razloge zaostatka BiH, kada je u pitanju napredak na putu ka članstvu u EU, u odnosu na susjedne države Izetbegović je podsjetio na napredak svoje zemlje, dodajući kako su zahtjevi svih potencijalnih članica evropske porodice jednaki. "Naši zahtjevi su jednaki. Zbog vlastitih problema, zaostali smo za susjedima kada su u pitanju euro-integracije. Ne možete očekivati od zemlje koju čine tri naroda koja su prije 15 godina međusobno ratovala i koja ima Ustav poput Dejtonskog koji omogućuje da samo jedna četvrtina parlamenta blokira određene odluke, da bude jako brza na tom putu. Čak i ako je spor, napredak postoji i mislim da ćemo ubrzati. Optimista sam" rekao je Izetbegović.

 

Prva posjeta Briselu

Nakon što je 10. marta preuzeo dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Izetbegović je, kako je rekao u prvu zvaničnu posjetu došao upravo u Brisel, s ciljem razgovora sa predstavnicima EU, što naglašava odlučnost BiH kada je u pitanju napredak prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Brojne susrete sa zvaničnicima Evropkse unije Izetbegović je opisao riječima: "Između ostalog pokrenuo sam i pitanje otvorenja novih graničnih prijelaza sa Hrvatskom. Naša zajednička granica sa Hrvatskom  u dužini od gotovo hiljadu kilometara slijedeće godine bit će granica sa Evropskom unijom. Pored postojećih imamo potrebu za više graničnih prijelaza. Ovo nam je jako bitno, pogotovo kada je u pitanju izvoz mesa i drugih proizvoda životinskog porijekla. U tom smislu zatražio sam podršku Evropske unije." Na pitanje o ulozi međunarodne zajednice u BiH u prošlosti, te o mogućim greškama čije se posljedice u Bosni i Hercegovini osjećaju i danas, te o tome da li je i međunarodna zajednica djelimično odgovorna za relativno spor napredak ove zemlje na putu ka članstvu u EU Izetbegović je odgovorio: "Ne možemo reći da je cjelokupna međunarodna zajednica krivac zbog onoga što se dešavalo u BiH, ali isto tako ni međunarodnu zajednicu ne možemo posmatrati kao jednu cjelinu. Uradili su i dobre i loše stvari za BiH. Pojedini lideri su uradili dobre, a neki pak loše stvari za Bosnu i Hercegovinu. Možemo uzeti za primjer embargo koji je uveden samo onima koji su branili BiH. Zbog toga smo bili u veoma teškom položaju. Mogu reći da je ovo bila odluka sa lošim namjerama za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, kasnije se međunarodna zajednica trudila da uradi sve što je u njenoj moći da se zaustavi rat, stanje u državi vrati u normalu i da se uspostavi mir. Neću reći da je neko kriv, neko dobar, a neko loš. Neke stvari su bile loše, a neke dobre. U većini slučajeva međunarodna zajednica nam je pomagala i njena podrška nastavlja se i danas."

 

Saradnja sa Turskom

Naglašavajući važnost smanjenja političkih tenzija u zemlji u cilju ekonomskog razvoja, Izetbegović je ukazao na prirodne resurse Bosne i Hercegovine kao i na mogućnosti saradnje sa Turskom, posebno u razvoju poljoprivrede. "Prvo što moramo uraditi u cilju rješavanja ekonomskih problema jeste smanjiti političke tenzije. Političke svađe u BiH moraju se okončati, u protivnom će se stvoriti prepreka prilivu kapitala. U tom smislu prvo što treba da uradimo je stvoriti pozitivnu političku atmosferu i povećati sigurnost investicija. Drugi nedostatak nam je infrastruktura i po tom pitanju počinjemo sa aktivnostima. Moramo graditi autoputeve, pruge, aerodrome i brane jer će na taj način oživjeti građevinski sektor. Bosna i Hercegovina ima mnogo potencijala uključujući naftu, bogati smo izvorima minerala i rudama. Mnogo je zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju ali je pola tog kapaciteta neiskorišteno. Izvori vode su također naše bogatsvo, kao i rijeke na kojima, gradeći hidrcentrale možemo pokriti naše potrebe za električnom energijom. Turizam se može još razvijati. Imamo more, ali i planine pogodne i za organizovanje zimske olimpijade. Bogati smo šumama. Potrebna nam je stabilnost, infrastruktura i nove investicije. Ukoliko uspijemo u ovim namjerama, stopu nezaposlenosti od oko 27 posto možemo dovesti do prihvatljivih 9 ili 10 posto. Prije mjesec dana posjetio sam Tursku i imao veliki broj sastanaka. Ova zemlja nam može puno pomoći u sektoru poljoprivrede i okrenućemo se ka tome. Turska ima mnoge uspješne priče kad je u pitanju poljoprivreda i potrebna nam je materijalna i tehnička podrška ove zemlje" pojasnio je Izetbegović. Ocjenivši korisnom posjetu zamjenika premijera Republike Turske Alija Babacana Bosni i Hercegovini, Izetbegović je pozvao turske investitore da ulažu BiH, rekavši da "treba da koriste prednosti BiH". "Sada je pravo vrijeme za to jer kada jednom postanemo članica EU, za istu investiciju će imati znatno veće troškove. Bit će mi zadovoljstvo da pomognem svima onima koji žele da investiraju" dodao je Izetbegović.

 

"Turska može biti motor Evrope"

Odgovarajući na pitanje u vezi pregovora o članstvu Turske u Evropskoj uniji, te o o tome da neki evropski lideri još uvijek raspravlaju o pitanju pripadnosti ove zemlje Evropi Izetbegović je rekao: "Nadam se da će oni koji su protiv promijeniti mišljenje. Trenutno sam pesimista jer mislim da većina evropskih lidera nije spremna za prijem Turske, ali će jednog dana shvatiti da Turska nije dio problema već dio rješenja. Turska može biti motor Evrope zbog svoje mlade populacije. Ukoliko EU prihvati i muslimane uradit će dobru stvar. Evropa treba da bude zajedničko mjesto kršćana, muslimana i jevreja." Komentirajući tezu o tome da bi ulaskom Turske u EU, ova zajednica, pored toga što je mirovni projekat na nivou kontinenta postala i globalni mirovni projekat te kako bi se navodi o sukobu civilizacija u potpunosti uklonili, Izetbegović je naglasio važnost uloge Turske u tom smislu. "U tom pogledu ulogu Turske i turskih lidera smatram posebno važnom. Turska pokazuje da različite religije i civilizacije mogu živjeti zajedno. Članstvo Turske u EU pokazalo bi, ne samo da je moguć suživot nego i da su različitosti ustvari bogatstvo. To je sudbina naroda Bosne i Hercegovine. Kao muslimani, pravoslavci i katolici u BiH, mi moramo pronaći formulu za to, ali ako pogledamo širu sliku, skoro 80 miliona muslimana u Turskoj učinit će isto. Naravno da je uloga mnogo veće i snažnije Turske samim tim i mnogo važnija. Turska ima stratešku poziciju između Rusije, arapskog svijeta i Evrope. Turska, spajajući vrijednosti istoka i zapada, islama i kršćanstva, sa svojim trenutnim rukovodstvom uspijeva pokazati mogućnost suživota. Turska je dobar model, jer je pronašla formulu u kojoj se ne sukobljavaju islam i sekularizam, ali ni vrijednosti istoka i zapada. Uspješno je spojila različite vrijednosti. Neki arapski lideri žele napredovati putem Turske. Taj model istovremeno znači uspjeh u politici i ekonomiji, čuvajući vjeru i kulturu" kazao je Izetbegović.

 

Autor: Anadolu Ajansi