22. Aug. 2011.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović podnio je Ustavnom sudu BiH Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o katastru Republike Srpske
Cilj donošenja Zakona o katastru očigledno nije da se omogući kontrola korištenja imovine u skladu s općim interesima, odnosno da se osigura naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, već da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu te imovine. Zakon ostavlja prostora javnim vlastima, a ne sudovima, da cijene svaku konkretnu situaciju. Zakonom se uvodi pravna nesigurnost kao manir ponašanja državnih organa, što je potpuno u suprotnosti s pozitivnom obavezom države da zaštiti imovinu, a ne da svojim djelovanjem potire prava i proizvodi potpuno novo faktičko stanje. PRIVATNA IMOVINA Republika Srpska je odlučila da liši imovine sve ljude koji nisu u posjedu svoje imovine u momentu njenog popisa i omogući trenutnim posjediocima da se upišu kao vlasnici, pa čak i kada nemaju nikakav pravni osnov za posjedovanje te imovine. Pri tome čak i ne koristi službene evidencije o nekretninama i njihovim vlasnicima, osim kada nije moguće na bazi faktičkog stanja evidentirati tu imovinu. S obzirom na činjenicu da van zemlje živi više od 1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, gotovo da je suvišno pominjati koliki uticaj i na koliki se broj stanovnika, državljana BiH koji imaju imovinu u Republici Srpskoj, ovaj zakon može negativno odraziti. DRŽAVNA IMOVINA Poznata je činjenica da Bosna i Hercegovina nije nikada donijela zakon o državnoj imovini, a osporenim Zakonom se omogućava da sva imovina Bosne i Hercegovine jednostavno bude preknjižena na Republiku Srpsku. Objekti koji su trenutno u posjedu javnih vlasti Republike Srpske, a koji se u zemljišnim knjigama vode kao imovina Bosne i Hercegovine ili nekog drugog subjekta (kao što su kasarne koje su bile u vlasništvu bivše SFRJ i njenih organa, a koje su, u skladu sa Aneksom G Sporazuma o sukcesiji, postale imovina Bosne i Hercegovine), bez ikakve pravne procedure bit će preknjiženi na Republiku Srpsku. ENTITETSKA LINIJA Osporeni Zakon predviđa premjer i vođenje registra entitetske linije, kao i obilježavanje granica katastarske općine koje se nalaze na entitetskoj liniji, postavljanjem geodetskih biljega. Ovo podrazumijeva i označavanje entitetskih linija, što je izričito zabranjeno Aneksom 2. Daytonskog sporazuma. Potpuno se zanemaruje činjenica postojanja arbitražnih odluka za Brčko Distrikt BiH i za utvrđivanje entitetske linije na Dobrinji. Iako je poznata činjenica da Ustavni sud BiH, u postupcima ocjene ustavnosti, utvrđuje da li je Zakon u skladu sa Ustavom BiH, a ne i sa aneksima Daytonskog mirovnog sporazuma, ukazujem na ovo grubo kršenje Daytonskog sporazuma, jer fizičko označavanje entitetskih linija može izazvati uznemirenost građana i time dovesti do narušavanja poretka utvrđenog Ustavom Bosne i Hercegovine. PRIVREMENA MJERA S obzirom da se osporeni Zakon primjenjuje od marta 2011. godine, zahtijeva se od Ustavnog suda da donese privremenu mjeru kojom će obustaviti primjenu ovog zakona do okončanja postupka pred Ustavnim sudom BiH i time spriječi nastajanje nenadoknadive štete za hiljade ljudi koji bi nesumnjivo bili pogođeni njegovom primjenom.