14. Sep. 2018.
BAKIR IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nalazi se na kraju svog osmogodišnjeg mandata. Pred predsjednikom najveće bošnjačke stranke nalazi se izazov novih izbora u BiH 7. oktobra. Za Stav govori o svojoj posjeti Palestini, komentira česte usporedbe položaja Bošnjaka i Palestinaca, odgovara na pitanja o tome “kuda Bošnjaci trebaju ići” i šta su prednosti, a šta manjkavosti bošnjačke pozicije između Istoka i Zapada. Nadalje, osvrće se na nedavnu međunarodnu političku buru u vezi s rješenjem odnosa između Kosova i Srbije, te bez “dlake na jeziku” odgovara na pitanje ima li plan B, C, D... ako dođe do eskalacije odnosa u BiH. Izetbegović govori o informacijama koje dobija s terena u vezi s mogućim rezultatima skorih izbora, daje procjene u vezi s kvalitetom kandidata za buduće članove Predsjedništva BiH, a otkriva i šta planira nakon izbora.

STAV: Izabrali ste Palestinu za svoju posljednju državničku posjetu nakon osam godina mandata u Predsjedništvu BiH. Koji su razlozi za ovaj izbor, jesu li simbolične naravi, ili je nešto drugo u pitanju? 

IZETBEGOVIĆ: Nisam htio završiti osmogodišnji mandat u Predsjedništvu BiH bez posjete Palestini i Jerusalemu. Prema Palestincima oduvijek osjećam neku vrstu duga. To je nesretan narod kojem je oduzeta zemlja, država, sloboda. Ja im ne mogu mnogo pomoći, ali u situaciji u kojoj se oni nalaze važan je svaki vid podrške. Znamo koliko su nama značile posjete, podrška, medijska pažnja kada smo tegobno preživljavali u opkoljenim gradovima i enklavama. Jerusalem me također oduvijek privlačio. Nigdje historija, religija i emocije nisu tako kondenzirane i isprepletene kao u Kudsu, kako ga zovu Arapi. Kuds znači božanski, nebeski grad. I zaista ima takve atmosfere na tom kvadratnom kilometru gdje se dodiruju i prepliću sveta mjesta opisana u abrahamskim svetim knjigama. Turisti su ustvari hodočasnici, i ponašaju se tako smireno i svečano. Nebo plavo, bez oblaka, puno sunca i ptica. Grad je star, sav od starog kamena koji je upamtio najznačajnije Božije poslanike, najviše domete vjere, ali i najgora lutanja, zablude, nasilja i krvoprolića počinjena u njeno ime. 

 

STAV: Posjetili ste i mauzolej Jasera Arafata. Je li istina, a to je nešto što je postalo dio narodne predaje, da je upravo Arafat savjetovao Vašem ocu: “Potpisuj, Alija, makar bila k'o avlija”? 

IZETBEGOVIĆ: To nije rekao Arafat, to je šala mostarskih liski iz 1993. godine, kada je svuda bilo teško, a u Mostaru možda najteže. Arafat je kazao Aliji Izetbegoviću nešto slično, ali na ozbiljniji način. I to je imalo utjecaja na odluke koje je moj otac donio. Kazao mu je da su Palestinci pogriješili što su odbijali mirovne ponude i nastavljali rat, jer je svaki put ponuda bila lošija. Preporučio mu je da prihvati mir, makar i nepravičan, i da se nastavi boriti političkim sredstvima za reintegraciju BiH. Tako je i bilo.

 

STAV: Često Vam je politička konkurencija prigovarala da radije birate istočne destinacije od onih zapadnih, kada je riječ o državničkim posjetama. Iz toga i proizlazi zamjerka da BiH i Bošnjake navodno želite voditi na Istok, a ne na Zapad. Po Vašem mišljenju, kuda Bosna i Bošnjaci trebaju ići, ako uopće trebaju nekuda ići mimo svoje domovine? 

IZETBEGOVIĆ: Imao sam više posjeta zapadnim zemljama nego islamskim, bio sam diljem Evrope, u Francuskoj, Velikoj Britaniji, u Vatikanu, nekoliko puta u Njemačkoj, a najčešće u Bruxellesu. Naravno, muslimanski lideri imaju posebnu emociju prema Bosni i Hercegovini, Bošnjacima i prezimenu Izetbegović, pa sam često pozive dobivao i s te strane. Indonezija je, recimo, insistirala da ih posjetim krajem augusta, ali sam već imao dogovorenu zvaničnu posjetu Palestini. A gdje Bošnjaci trebaju ići? Pa cijela BiH s okruženjem kreće se ka članstvu u EU i NATO, to je prioritet. Dilema Zapad ili Istok je vještačka. Potrebno nam je oboje, nećemo jedne prijatelje odbaciti radi drugih.


STAV: Često se povlače paralele između položaja Palestinaca i Bošnjaka, odnosno, u slučaju Bosne i Hercegovine, često se izražava strah da bi Bošnjaci mogli biti “palestizirani” i “getoizirani” u neki prostor koji bi podsjećao na pojas Gaze. Dijelite li ovu bojazan? 

IZETBEGOVIĆ: Ne. Takav pokušaj smo osujetili kombinacijom diplomatske i vojne borbe u periodu od 1992. do 1995. godine. Na kraju rata smo imali vojsku od 200.000 solidno naoružanih vojnika s kojom se agresor teško nosio. Danas imamo Oružane snage BiH i jaku vojnu industriju. I što je najvažnije, imamo ljude, bh. patriote, koji vole ovu zemlju.

 

STAV: Kakva su Vaša razmišljanja o stanju muslimana u svijetu nakon posjete Palestini i šta u tom svijetu predstavlja pozicija Bošnjaka muslimana u smislu doprinosa u budućnosti?

IZETBEGOVIĆ: Muslimani su još uvijek slabi, tehnološki i finansijski ovisni o drugima, razjedinjeni i posvađani. Ali se to stanje mijenja. Turbulencije, ratovi i islamofobija su znak tog jačanja, poremećaja ustaljenih balansa u kojim su muslimani bili tretirani kao objekt historije, kad su se o njima brinuli drugi, najčešće vladajući nad njima direktno ili indirektno. Sve u islamskom svijetu raste brže od ostatka svijeta, i broj ljudi, i broj studenata, i broj razvijenih gradova. Stanje je još uvijek depresivno, ali sam uvjeren da će muslimani doći do jedinstva i snage u skorom vremenu i postati stabilizirajući faktor u svijetu. Palestinsko pitanje kroz uspostavljanje dviju ravnopravnih država na bazi niza rezolucija UN koje Izrael ne želi da provede bit će riješeno kroz snažan angažman islamskih zemalja, koji će se sigurno desiti prije ili kasnije. Bošnjaci su postali bitan faktor u islamskom svijetu, ali i u Jugoistočnoj Evropi. Mali, ali nezaobilazan faktor. Nema računice i kalkulacije koja nas ne uzima u obzir. U Istanbulu živi osam puta više muslimana nego u BiH, ali naša pozicija je jedinstvena. Mi smo Evropljani, autohtoni evropski muslimani koji s hrišćanima žive, sarađuju, dijele zajednički prostor i različite državne zajednice već stoljećima.

 

STAV: Političko djelovanje SDA, kada govorimo o reformskoj agendi i evroatlantskim integracijama, zasigurno je posve kooperativno i u skladu sa zahtjevima Evropske unije, za razliku od vodećih političkih stranaka Hrvata i Srba u BiH. Pa, u čemu je onda problem, zašto međunarodna zajednica snažnije ne podrži BiH na tom putu? Stoga, ne mogu da Vas ne pitam o uzrocima praiskonskog straha Evropljana da će neko stvoriti muslimansku državicu u BiH, što je predrasuda na kojoj često “jaše” Vaša politička konkurencija u BiH? 

IZETBEGOVIĆ: To je vaše viđenje, srpski i hrvatski političari to vide drugačije. Oni složno tvrde da je politika Zapada pristrana u korist Bošnjaka. Smatraju da smo mi uspjeli pridobiti i SAD i Evropu za politički projekt koji je po volji i interesu prije svega Bošnjaka. Da su reforme koje su nakon rata rađene uz pozitivni pritisak Zapada, naročito kroz odluke visokih predstavnika, išle nama u korist. I bilo je tako, naravno ne zato što Zapad više voli bošnjačke političare od srpskih i hrvatskih već zato što su naši standardi bili najsličniji njihovim, što je naša politika bila najkooperativnija u odnosu na evropsku i američku. A za gubitak entuzijazma i podrške Zapada sami smo krivi, rušenje “aprilskog paketa ustavnih reformi i reforme policije” izveli su bošnjački pametnjakovići. Mi ni u primisli nemamo stvaranje islamske državice. To znaju i naši prijatelji na Zapadu, i to je jedan od razloga njihove podrške nama na očuvanju jedinstvene i multietnične BiH. 

 

STAV: Možemo li govoriti o posvemašnjem nerazumijevanju dijela evropskih političara da islam i demokratija nisu posvađani pojmovi? Na koncu, SDA se samodefinirala kao stranka desnog centra, ali, u nekom proširenom smislu, definicija bi nas mogla dovesti do pojma demoislamska stranka. S obzirom na legitimno postojanje demokršćanskih stranaka u Evropi, zašto bi ovo bio politički bauk?

IZETBEGOVIĆ: Nažalost, moramo priznati da su ekstremisti koji su se pozivali na islam čineći terorističke akte po evropskim gradovima stavili na nas i na sve evropske muslimane, i autohtone i pridošle kroz migrantski val, hipoteku koju ćemo dugo skidati s vrata. Zato je veoma važno islam afirmirati i braniti kao čistu vjeru, kao poziv na činjenje dobra, ne uvlačiti ga u politiku niti politiku uvlačiti u islam. SDA nije islamistička, već bosanskohercegovačka stranka u kojoj dobar dio članstva drži do vjerskih i tradicionalnih vrijednosti.

 

STAV: Mnogi ovih dana osjećaju nemir i strah u vezi sa sudbinom Bosne i Hercegovine, a tiče se aktuelnog pitanja rješavanja odnosa Republike Srbije i Kosova. Mislite li da je ovo pitanje otvaranje Pandorine kutije i da se može direktno reflektirati na BiH? 

IZETBEGOVIĆ: Bit će, naravno, takvih pokušaja, ali oni nemaju nikakvo historijsko, pravno niti moralno utemeljenje. Nisu Srbi u BiH doživjeli ono što su Albanci doživjeli na Kosovu. Dapače, isto zlo pokrenuto od istog režima predvođenog Miloševićem i Karadžićem poharalo je i Kosovo i BiH. Iste vojske, isti generali, srpski. Tu neupitnu istinu potvrđuje niz presuda različitih međunarodnih sudova, a Dodikov režim ih pokušava zanijekati i relativizirati. Neće mu to poći za rukom, neće uspjeti u nastojanju da skine stigmu zločina s nastanka Republike Srpske. Preostat će mu da eventualno pokuša neustavnim referendumima dovršiti ratne ciljeve, donijeti odluke kojima bi bosanski Srbi sebi prisvojili ono što pripada drugim narodima i svim građanima BiH – pola njene teritorije. Dovršiti ratnu otimačinu. To bi značilo rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i mira. Time bi, Dodikovom voljom i na njegovu odgovornost, bio otvoren novi ciklus nesreće koja bi dugo trajala i iz BiH istjerala novi talas ljudi, naročito mladih. U Bosni i Hercegovini bi se postupno razvio oružani sukob koji bi uvukao susjedne zemlje, Rusiju, Tursku, NATO, različite dobrovoljce... Ne vjerujem da je Dodik spreman na takve rizike, i nacionalne i lične. Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati. 

 

STAV: Sa Zapada poručuju, kroz tzv. probne balone, da je sve moguće ako se narodi među sobom dogovore. Ne traži li se možda kooperativni lider Bošnjaka, da se taj dogovor i ostvari, na štetu državnosti BiH?

IZETBEGOVIĆ: Neki zapadni lideri daju izjave u tom smislu po pitanju razgraničenja Srbije i Kosova. Dodik pokušava u takve kalkulacije ubaciti i RS. Ne vjerujem da među utjecajnim Bošnjacima ima ijedan spreman na razgovore o podjeli zemlje, o tome da Srebrenicu, Tomašicu, Kozarac i sva ostala bošnjačka stratišta izdvoji iz BiH.

 

STAV: Kako razmrsiti taj bosanski čvor, a pritom mislim na poziciju Bošnjaka na razmeđu Istoka i Zapada, na poziciju koja je stiješnjena između hrvatskih i srpskih, najčešće posve neopravdanih zahtjeva za ravnopravnost?

IZETBEGOVIĆ: Neka o tome razmišljaju oni koji mrse taj čvor, koji traže “hljeba na pogaču”. Dodik je obespravio Bošnjake i Hrvate na 49% teritorije BiH, Čović u ime Hrvata, kojih u BiH ima 12%, sa svojim HDZ-om kontrolira 33% pozicija u državnom aparatu BiH, ali nas uporno smaraju pričama o “dominaciji Bošnjaka”. Mogu da pričaju šta god hoće, ali ni njima niti bilo kome drugom ne bih preporučio da se upusti u protuustavne i protuzakonite aktivnosti. 

 

STAV: Nezahvalno je kalkulirati o krajnjim scenarijima, ali Vi ste nekoliko puta ponavljali da su otcjepljenja nemoguća bez rata. Nikada niste govorili o detaljima. Ukratko, imate li i Vi neki plan B, C, D...?

IZETBEGOVIĆ: Zasad imam solidan i utemeljen plan A – držati se mirovnog ugovora koji smo postigli u Dejtonu, raditi na pomirenju naroda, uvoditi reforme kroz pregovore s EU i NATO, kretati se ka članstvu u tim moćnim asocijacijama, graditi masovno infrastrukturu u zemlji, zapošljavati mlade ljude. Ako nas, ne daj Bože, prisile na odbranu, ubrzano ćemo proizvesti sve ostale planove, od A do Ž. Ne bi nam bilo prvi put, samo što za to sad imamo preduvjete koji su daleko povoljniji nego su bili 1992. godine.

 

STAV: Ustalilo se reći da tri etnonacionalne politike dižu tenzije pred izbore da bi narod okupile u “torove” i dobile izbore. Postoji li bilo kakav dogovor u tom smislu između SDA sa srpskim i hrvatskim nacionalnim strankama? 

IZETBEGOVIĆ: Prihvatam i jedno neozbiljno pitanje nakon niza veoma ozbiljnih pitanja koja su prethodila. Naravno da nema takvog dogovora, niti ga je ikad i bilo. Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA?

 

STAV: Kakvi Vam dolaze signali s terena u vezi s ishodom izbora 7. oktobra 2018. godine? 

IZETBEGOVIĆ: Veoma dobri. Tribine koje smo održavali tokom jula i augusta bile su izuzetno posjećene, svi zainteresirani nisu uspijevali ući u sale, redovito je dobar dio ostajao van. Također, ispitivanja javnog mnijenja. Svako od njih od prije pola godine do danas konstatira da je SDA prva stranka u BiH, a njen kandidat Šefik Džaferović favorit u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Narod je uvijek pomalo ljut na vlast, jedan dio naroda ne voli SDA, ali veći dio je voli i osjeća da je ona jedina stranka koja će bez ostatka i kalkulacije raditi i uraditi sve što je u njenoj moći da sačuva i unaprijedi Bosnu i Hercegovinu.

 

STAV: Šta je to što je odredilo da SDA kandidira Šefika Džaferovića na predstojećim izborima? 

IZETBEGOVIĆ: Odredila ga je temeljito odrađena demokratska procedura koja je završila tajnim glasanjem na Konvenciji SDA 26. maja ove godine. To je bila tehnika, ali suština koja je preferirala Džaferovića jeste njegov predan politički rad, ozbiljnost, kompetentnost, doprinos odbrani i unapređenju BiH. Džaferović je uvijek bio najbolji u svemu što je radio – najbolji student, najbolji sudija, po ocjeni CCI najbolji parlamentarac u mandatu od 2006. do 2010. godine, najbolji kandidat na izborima 2010. godine, koji je osvojio najviše glasova, i mogli bismo još dugo nabrajati.

 

STAV: Smatrate li opasnim za opstojnost države sastav Predsjedništva u kojem bi bili Dodik, Čović i Radončić ili Bećirović? 

IZETBEGOVIĆ: Smatram. Bećirović je neiskusan unatoč višedecenijskom bavljenju politikom. Nije prošao teške političke borbe i pregovore, nije donosio teške odluke, nema, kako to narod kaže, “utakmica u nogama”. Život mu je bio lagodan. Solidna plaća bez truda, rizika i odgovornosti. Radončić je priča za sebe. Dobro ga poznajem i ništa mu ne bih povjerio u emanet, naročito ne državu. Nikad ne znate u kom će se smjeru okrenuti, koga izdati i ostaviti, a s kim napraviti savez. Njegovi mediji nanijeli su trajnu štetu Bošnjacima. Decenijama su satirali svakog vrijednog u našem narodu, urušavali lidere i naš sistem vrijednosti, a na kraju je došao na red i sam narod – ničim izazvan, Radončić je na suđenju Keljmendiju u Prištini optužio Bošnjake za početak rata u BiH, i za to dobio čestitke od Dodika, Majkićke, Krajišnika...

 

STAV: Pozicija je u Predsjedništvu važna, ali je isto tako možda i važnije u parlamentima imati sposobne i visprene kandidate. Prema Vašim procjenama, koliko bi osvojenih mandata u državnom i Federalnom parlamentu zadovoljilo ambicije SDA?

IZETBEGOVIĆ: Očekujem da napravimo izvjestan pozitivan pomak u odnosu na prethodne izbore. Konkurencija je brojna, ali nema tu kvaliteta koji se može porediti sa SDA. U ovom mandatu svi su se znali politikantski odnositi prema sudbini BiH, destabilizirati koalicije i vlade, zaustavljati reforme, unatoč činjenici da su potpisali Reformsku agendu. Jedino je SDA dosljedno stajala uz reformski proces, stabilizirala koalicije, suprotstavljala se nasrtajima na suverenitet BiH. Vlade predvođene našim premijerima ostvarile su solidne pomake u ekonomskom rastu i približavanju BiH članstvu u EU i NATO. Narod to prepoznaje.

 

STAV: Šta Vi planirate nakon 7. oktobra, niste na listama? Hoćete li, osim vođenja SDA, preuzeti neku funkciju na nekoj razini vlasti ako SDA dobije izbore? 

IZETBEGOVIĆ: Vidjet ću. Možda Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a možda samo rad u SDA. Ima posla u Stranci, treba pripremiti Kongres SDA, koji će osigurati kvalitet i otvoriti prostor podmlađivanju Stranke.

 

STAV: Šta u ovom trenutku predstavlja koalicijski kapacitet SDA, jer većina stranaka poručuje da neće sa SDA, a postoje ozbiljne naznake da se HDZ i SNSD već dogovorio sa SDP-om i SBB-om?

IZETBEGOVIĆ: Pustite vi to što političari pričaju. Koalicije se prave s pobjednicima, a SDA će pobijediti. Sa svima koji su pričali da neće sa SDA sam se vidio i družio u dobrom raspoloženju u posljednjih nekoliko mjeseci.

 

STAV: Zašto se posljednjih godina osniva toliko novih stranaka koje odreda ciljaju isključivo na glasove Bošnjaka? Radi li se zaista o demokratiji i pluralizmu, ili isključivo o glađu pojedinaca za mandatima i foteljama? 

IZETBEGOVIĆ: Naš sistem i politička nezrelost to proizvodi. Uvijek smo na granici s brojem glasova za donošenje nekih bitnih odluka, reformskih zakona, pa je svaki glas vrijedan, male stranke postaju velike i važne. I trguju s tim. Teško je postići vidljiv rezultat u ovakvoj konstelaciji i odnosu snaga, teško je izgraditi autoritet i liderstvo, i to je šansa za populiste da kritiziraju i obećavaju više i bolje bez plana i pokrića. U SAD postoje dvije relevantne stranke, u Velikoj Britaniji tri, u BiH je samo u protekle četiri godine registrirano trideset novih stranaka. 

 

STAV: Povratnici Bošnjaci u RS često govore kako se osjećaju pomalo izdanim od Sarajeva, kako su prepušteni sami sebi. Koliko je SDA do sada uradila za njih? Kako učiniti da se Bošnjaci u entitetu osjećaju sigurnima, šta učiniti da se spriječi da ne razmišljaju o napuštanju domova u koje su se teškom mukom vratili nakon agresije? 

IZETBEGOVIĆ: Skoro sve što je urađeno, uradila je SDA. Ostali su kritizirali, obećavali, smetali. SDP je, recimo, usvojio katastrofalna rješenja kroz Zakon o prebivalištu. Kupio je koaliciju sa SNSD, prodavši interese povratnika. SDA radi s narodom. Ministar Edin Ramić i potpredsjednik RS Ramiz Salkić nisu mandat proveli u kancelariji, već na terenu. Ja sam s prijateljima iz rukovodstva Turske osigurao povoljne kredite, kvote mesa, ulja i brašna koje su povratnici zasad samo djelomično iskoristili. U sljedećem mandatu ćemo pokušati sistematski osloniti proces održivog povratka u RS na budžet Federacije BiH kroz usvajanje reintegracijskih zakona. Dovoljno je par procenata budžeta Federacije da bi se napravio pozitivan preokret u životu povratnika. 

 

O ODNOSU IZRAELA PREMA PALESTINCIMA

IZETBEGOVIĆ: Izrael vlada nad Palestinom i Palestincima, tretira ih kao građane drugog reda, kao nepoželjne došljake, a ne starosjedioce čiju je zemlju oteo. Palestinska naselja se ruše, izraelska naselja se grade na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu. Istočni Jerusalem je okupiran grad, izoliran od prirodnog okruženja i u njega Palestinci mogu ući samo uz dozvolu izraelskih vlasti. Izrael je zauzeo sve palestinske izvore vode i odvodi je u jevrejska naselja. Male količine ove vode Izrael prodaje Palestincima, nedovoljno i za piće, palestinska poljoprivreda se pati i gasi. Izrael sistematski krči drvo masline, koja je simbol Palestine i izvor života za Palestince. Izrael prikuplja palestinske poreze i carine na prelazima i granicama, naplaćuje 3,5% provizije i često kasni s transferom novca. U Ramali smo sjedili ispred fontane koju su Palestinci izgradili nedavno i koja je glavna atrakcija za narod. Dijelove za fontanu su unosili godinama, prikrivajući o čemu se radi, jer bi ih izraelski carinici zaustavili. Na moje pitanje zašto, gradonačelnik Ramale je odgovorio: “Zato što nam ne dozvoljavaju da budemo sretni!” Pojas Gaze je najtužniji dio palestinske priče. Dva miliona ljudi pokušava da preživi na površini manjoj od Kantona Sarajevo, u potpunoj blokadi, na rubu kolapsa. Dvije trećine stanovništva živi ispod linije siromaštva, skoro pola stanovništva je nezaposleno, nema pitke vode, struje ima samo 4 sata dnevno, svaku pobunu Izrael kažnjava masakrima nad civilnim stanovništvom. U izraelskim zatvorima nalazi se preko 6.000 Palestinaca, među njima ima i žena i djece.

 
 
Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ