Svi su ponešto kazali i još govore o reviziji tužbe Bosne i Hercegovine protiv SRJ, odnosno Srbije jer uskoro ističe deset godina od presude kojom je Srbija postala prva zemlja kažnjena zbog kršenja Konvencije o genocidu i jedino u čemu se slažu jeste da će postupak revizije ponovno usložniti odnose u zemlji i u regionu. Imam više pitanja na ovu temu, a prvo me zanima Vaš odnosno stav SDA?

 IZETBEGOVIĆ: Bolje bi bilo da ovo pravno pitanje nije, u ovako dramatičnoj mjeri, pretvoreno u političko. To pravno pitanje je: Da li postoje novi argumenti i činjenice, odnosno može li se napraviti pravno kredibilnu sintezu tih argumenata i činjenica koja bi bacila novo svjetlo na državnu odgovornost Miloševićevog režima za genocid koji je počinjen u BiH u periodu 1992.-1995. i koja bi kao takva mogla biti dostatana da uvjeri Međunarodni sud pravde da otvori proces preispitivanja svoje presude iz 2007. godine? Odgovor na to pravno pitanje ne mogu i ne treba da daju političari. Odgovor  mogu dati samo pravni stručnjaci, odnosno sudije Međunarodnog suda pravde.  Ono što sam mogao i za što sam imao obavezu da uradim, uradio sam – pružio sam ovlaštenom agentu BiH pred Međunarodnom sudu pravde prof. dr. Sakibu Softiću i njegovom pravnom timu potrebnu podršku i pomoć u njihovim naporima da dođu do navedenih argumenta i činjenica.

 Agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu Sakib Softić kaže da neće sam donositi odluku, Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH tvrdi da se revizija tužbe ne može ni tražiti bez saglasnosti Predsjedništva BiH a nje nema jer on neće glasati za, a Vukota Govedarica, lider SDS-a ide i korak dalje i reviziju tužbe zove bošnjačkom - on je naime uvjeren da ni gospodin Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH neće dati glas za. Šta to zapravo znači?

 IZETBEGOVIĆ: Prof. dr. Sakib Softić je ovlašteni pravni agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde. On će dati analizu svih argumenata i činjenica kojima raspolaže, i dati ocjenu o tome da li se na bazi tih argumenata i činjenica može sačiniti pravno kredibilna aplikacija za reviziju u skladu sa Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde. Moj stav je od početka jasan i neće se mijenjati – ukoliko prof. dr. Sakib Softić i njegov tim pravnih eksperata daju stručnu ocjenu da se može sačiniti pravno kredibilna aplikacija za reviziju, onda takvu aplikaciju treba podnijeti Sudu. To nije, niti se može posmatrati kao bošnjačka aplikacija za reviziju, već kao aplikacija Bosne i Hercegovine. Ukoliko prof.dr. Softić i tim pravnih eksperata, pak, procjene da se ne može sačiniti pravno kredibilna aplikacija za reviziju, onda takvu pravno neutemeljenu aplikaciju ne treba podnositi, jer bismo se izložili neuspjehu pred Sudom, a pri tome jako usložnili odnose unutar BiH kao i sa Srbijom.

 Da li je tačno da na Vas neke europske zemlje vrše pritisak da BiH ne uđe u taj proces, tim prije što se - tako kažu pravnici - još nije dogodilo da Međunarodni sud baš napravi ozbiljan zaokret u svojoj odluci u postupku revizije?

IZETBEGOVIĆ: Neke od njih su izrazile znatiželju, i naravno zabrinutost koju svi dijelimo, ali nije bilo zahtjeva da se odustane.

Možemo li napraviti jedan otklon od prošlosti i pogledati malo unaprijed: šta ako presuda bude ista a mi u međuvremenu izgubimo još koju godinu u zategnutim odnosima sa Srbijom?

 IZETBEGOVIĆ: Možemo, i to vrlo jednostavno. Prepustimo sudovima da rade svoj posao, neka utvrde istinu. Dozvolimo jedni drugima da pred sudovima tražimo pravdu za sve žrtve počinjenih zločina, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost žrtava i počinilaca zločina. U Bosni i Hercegovini su se desile užasne stvari koje ne možemo gurati pod tepih. Istinu moramo prihvatiti ma kakva ona bila, i na njoj graditi buduće odnose i budućnost ove države. Srbi i Bošnjaci će nastaviti da žive zajedno, ne možemo graditi budućnost na lažima, na nepriznavanju istine, na poricanju zločina, na onemogućavanju jedni drugih da koristeći legitimne pravne mehanizme i sredstva tražimo pravdu pred nadležnim domaćim i međunarodnim sudovima.  Budućnost moramo graditi na zdravim i čvrstima temeljima, a to su istina i pravda. Od mene neki očekuju da aktivno zaustavljam napore prof. dr. Softića i njegovog pravnog tima da dođu do novih argumenata i činjenica na temelju kojih bi mogao sačiniti pravno kredibilnu aplikaciju za reviziju, da odustanem od borbe za pravdu i istinu, da izdam moralne principe zarad političke pragme. Ako to ne učinim, biću, po njihovom mišljenju, odgovoran za destabilizaciju političkih prilika. Ja nemam pravo da ikoga zaustavljam u borbi za pravdu. Naprotiv, moja je moralna dužnost da se borim i da podržavam sve druge koji se bore za pravdu, ma ko oni bili ili iz reda kojeg naroda ili političke opcije dolazili. Ja nikada nisam tražio, niti bih tražio, od predstavnika srpskog ili hrvatskog naroda da odustanu od borbe za istinu i pravdu za bilo koji zločin koji je počinjen nad pripadnicima njihovih naroda. 

 Zato očekujem i nadam se da će moje kolege u Predsjedništvu BiH kao i svi drugi lideri političkih stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou razumjeti da od mene ne mogu tražiti od odustanem od nečega od čega nemam pravo da odustanem i od čega ni oni sami nikada ne bi niti imaju pravo da odsutanu. Na posljetku, zašto bi se iko razuman i dobronamjeran plašio potrage za pravdom pred domaćim ili međunarodnim sudovima?  Zašto od toga praviti političke sukobe i krize?  Jer, pravda je u interesu svih nas u Bosni i Hercegovini.

Ustvari, političke prilike će destabilizirati oni koji pretjeraju sa političkim reakcijama na dovršetak jednog sudskog procesa pred Međunarodnim sudom pravde koji je započet 1993. godine, koji eventualno iz iracionalne ljutnje napuste koaliciju i pozicije u vlasti i time stvore političku krizu.  Taj sudski proces pred Međunarodnim sudom pravde ne pripada Bakiru Izetbegoviću ili bošnjačkom narodu, već Bosni i Hercegovini i svim njenim narodima i građanima. On pripada svima onima koji su za njega zainteresirani, svim žrtvama zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine. Koalicija, Vijeće ministara, država Bosna i Hercegovina nisu vlasništvo niti isključivi interes bošnjačkog naroda, SDA ili Bakira Izetbegovića, ne snosimo samo mi odgovornost za ono što se u ovoj zemlji dešava, ona i sve u njoj pripada svim njenim građanima i narodima. I vlast, i prava, i odgovornost, i obaveze i teret odluka. Zašto bi SDS napustio pozicije koje je dobio voljom naroda i birača? Pa nisam im te pozicije ustupio ja i SDA, pa da nam ih vrate nezadovoljni našom politikom?! I ne vodi se ovaj proces protiv Srba kao naroda, već protiv Miloševićevog režima koji je doveo do počinjenja genocida na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Nedavno je delegacija Vijeća ministara BiH bila u Beogradu, čini se u pravi čas. Posjeta je ostavila izuzetan dojam, odmah potom su i dopredsjedatelj i ministar vanjske trgovine BiH Mirko Šarović i potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić zajedno otputovali u Saudijsku Arabiju, nekako se čini da nas je suradnja sa Srbijom krenula nakon što je Milorad Dodik završio na crnoj listi SAD-a. Šta mislite, kako ćemo dalje?

IZETBEGOVIĆ: Prije dvije godine se činilo da odnosi Bošnjaka i Srba kreću u pravom smjeru. Bio sam dogovorio s Vučićem veliki sastanak srpskih i bošnjačkih predstavnika, političara, intelektualaca, ljudi iz sfere kulture. A onda nam se prošlost vratila na incidentan način i pobrkala planove. Uslijedio je napad na Aleksandra Vučića u Potočarima, Rusija je, uz aktivnu ulogu Srbije, uložila veto u Vijeću sigurnosti UN na rezoluciju kojom se komemorira 20. godišnjica genocida u Srebrenici, uhapšen je ratni komandant odbrane Srebrenice Naser Orić. Ja sam u takvoj atmosferi morao odgoditi posjetu predsjednika Nikolića. Nadam se da planovi o istinskom pomirenju nisu trajno poremećeni, da su samo privremeno usporeni. Eventualna aplikacija Bosne i Hercegovine za reviziju presude MSP iz 2007. godine će vjerovatno proizvesti novu krizu i zastoj, nadam se posljednji ozbiljan. Ulazimo u neizbježne historijske brzace nakon kojih nas vjerovatno čekaju mirnije vode, i mislim da svi moramo raditi maksimalno odgovorno da krizu prebrodimo sa najmanjim štetama.

Ne želim Vas pitati o dnevnoj politici, ali me iznimno zanima Vaš stav o budućem uređenju Federacije, što je najvećim dijelom i temeljni razlog mimoilaženja SDA i HDZ. Za priču o trećem entitetu HDZ realno nema dovoljno ruku u Parlamentu BiH, ali svima je jasno da je i najnovija akcija HNS-a zapravo pritisak zbog izmjena Izbornog zakona BiH. Koliko je realno napraviti dogovor i kakav?

IZETBEGOVIĆ: SDA zagovara evropske ekonomske regije koje bi bile multietnične i pobrisale entitetske i kantonalne granice. HDZ, odnosno HNS ne odustaje od etno-teritorijalne federalizacije koja bi rezultirala i jednim predominantno hrvatskim entitetom: ali svjesni da o tome ne mogu niti razgovarati sa SDA, i ne započinju takve razgovore.  Razmimoilaženja su na dnevnim pitanjima, gdje često lokalni interesi pokvare dogovor postignut u Federalnoj vladi, pa nedostaje stranačke discipline u Parlamentu Federacije. Kad su u pitanju izmjene Izbornog zakona, još uvijek nemamo dogovor. Nažalost, atmosfera u BiH, u Federaciji i u koaliciji nije dobra i umanjuje šanse da se postignu kompromisi. Također, mislim da HDZ uvijek pravi istu grešku, traži više nego što je realno moguće postići u datim okolnostima. Recimo, u implementaciji presude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića SDA je spremna u cijelosti ispoštovati ono što je Ustavni sud odlučio, i ništa više. A HDZ traži više. Traži da mijenjamo ono što je Ustavni sud proglasio ustavnim, a to se odnosi na primjenu tzv. Sainte-Laguëove metode pri određivanju broja delegatskih mandata iz svakog kantona u Domu naroda Federacije. Ili će, pak, tražiti da izborni zakon na državnom nivou ignoriše eksplicitnu odredbu Ustava Federacije BiH da će u Domu naroda Federacije BiH biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, što naravno nije prihvatljivo jer Izborni zakon BiH mora biti usklađen sa Ustavom Federacije.

Kad ste najavili otvoreniji i češći dijalog s medijima, obećali ste i da će krajem ove godine Federacija postati veliko gradilište. Kad, kako, gdje i s kojim rezultatima?

IZETBEGOVIĆ: Tu je na prvom mjesto dovršetak 182 km autoputa na Koridoru 5c. Pola ove trase će se graditi iz već ugovorenih sredstava EBRD, EIB te fondova KFAED i OFID u iznosu od cca 2,3 milijarde KM. Drugu polovinu možemo dovršiti uz podršku EXIM finansiranja u iznosu od 2,5 milijardi KM. Sve navedeno se može početi graditi tokom ove i početkom iduće godine. Brze i magistralne ceste planiramo raditi kombinacijom sredstava dobivenih od Rusije po klirinškom dugu te od zarade uspješnih javnih preduzeća poput telekom-operatera. Po toj osnovi se može angažovati do 300 miliona KM, što je sasvim dovoljno da se u slijedeće dvije godine snažno krene u izgradnju brze ceste od Lašve prema Travniku, popravke ceste Sarajevo - Tuzla i izgradnju tunela između Prače i Goražda. Rekonstrukcija ceste Stolac - Neum je već krenula. Elektroprivreda će intenzivno graditi hidroelektranu Vranduk i vjetropark Podveležje, te  početi gradnju Bloka 7 u Tuzli. U Banovićima je sve spremno za gradnju termobloka i fabrike cementa, preostalo je finaliziranje dogovora sa kineskim bankama što ne bi trebao biti problem.  Pored navedenog, a navedeno je „teško“ barem 7 milijardi KM, gradiće se još niz manjih dionica ceste, investiraće se u postojeće aerodrome i željeznice, toplovode i sisteme napajanja pitkom vodom duge desetinama kilometara, krenuće se sa obnovom Agrokomerca, nastaviće se sa gradnjom i već sredinom godine će biti dovršen hotel Ruža u Mostaru... Sve u svemu, imamo šansu da pokrenemo graditeljski i investicioni ciklus kakav nismo imali četiri decenije.

Srebrenica je vjerujem i za Vas najveći poraz lokalnih izbora, no problemi se nastavljaju: SDA je odredila Povjerenstvo ali je državni ministar i Vaš zamjenik u stranci bukvalno izguran iz Islamskog centra. Dvoje odbornika su na jednoj, petoro na drugoj strani, gospodin Tabaković koji je pojedinačno i dobio najveći broj bošnjačkih glasova u Srebrenici je među onima koji su fizički napadnuti. Hoće li SDA istrajati i ostati pri svojim odlukama jer je više no jasno da je do incidenta i došlo da bi stranka povukla svoje odluke a prihvatila Fejzićeve, odnosno odluke OO SDA?

IZETBEGOVIĆ: SDA će istrajati na svojim ranijim odlukama: insistirat će, na istrazi koja će utvrditi kako je došlo do incidenta, i na sankcionisanju onih koji su uvrijedili i SDA i državu BiH. Jer, napad na ministra civilnih poslova pri Vijeću ministara je napad na državu. Radićemo i internu, stranačku istragu, temeljitu, bez ishitrenih presuda i odluka. Krajnji cilj u Srebrenici je snagu SDA dati onima koji tamo žive sa svojim porodicama, pomoći Bošnjacima da se nanovo ujedine i da ostanu živjeti u tom dijelu Podrinja. To očigledno neće biti lako.

Hoćete li ići u Potočare 9. februara, na otvaranje Muzeja?

IZETBEGOVIĆ: Hoću ako uspijem odgoditi neke ranije utvrđene obaveze koji imam u Sarajevu u to vrijeme.

Taman kad se učinilo da su četvorica državnih poslanika ponovo u svom Klubu, Senad Šepić i Salko Sokolović najavili su da nastavljaju djelovati kao nezavisni poslanici. Istovremeno, SDA najavljuje reforme. Kakve? Kako Vi vidite reformiranu SDA?

IZETBEGOVIĆ: I mene je iznenadila odluka Šepića i Sokolovića: vjerovao sam da će prihvatiti pruženu ruku, jer Predsjedništvo SDA je napravilo niz ustupaka. Ne znam šta su pravi razlozi, vjerovatno je to neki iracionalni ponos, nespremnost da se vrate u redove stranke koju vodi  rukovodstvo s kojim su se sukobili. A što se tiče reformi, to je vjerovatno prejaka riječ, ali uvijek se ima šta popravljati, pa tako i u SDA. Ima gomilanja funkcija, ima loših kadrova, ima potrebe da se raširi baza koja kandiduje kadrove unutar Stranke i države, ima prostora da se izborni ciklusi u SDA učine transparentnijim... Na izmjenama stranačkih akata koji će ovo omogućiti će raditi radna grupa predvođena Safetom Softićem i Šemsudinom Mehmedovićem.

I svijet se ubrzano mijenja, Europska unija je bez Velike Britanije znatno drugačija, Sjedinjene Američke Države su dobile novog predsjednika čiji je mandat odnosno pitanje hoće li ostati do kraja mandata dospjelo do londonskih kladionica, Kina se i dalje razvija, Iran će posve sigurno jačati svoju ulogu... Kako vidite planetarna zbivanja i gdje smo mi tu, gdje je Bosna i Hercegovina?

IZETBEGOVIĆ: Predsjednik Trump će štititi i promicati američke interese, a američki interes je zadržati snažno prisustvo i uticaj na Balkanu, ne prepustiti ga rivalskim silama, i zaštititi ogroman trud i novac koji je od strane SAD uložen u mir, sigurnost, stabilnost i demokratski razvoj ovog dijela Evrope u posljednjim decenijama. Evropa je u ovom trenutku svoju pažnju usmjerila na izazove poput Brexita i rastućeg ekstremnog desničarskog populizma koji je izazvan talasom izbjeglica i terorističkim aktima, ali ipak nije zaboravila na naš region i BiH, sistematski nam pomažu da zadržimo početni zamah dobiven prihvatanjem naše aplikacije za članstvo u EU. Slično je i sa Turskom koja se suočava sa nizom otvorenih i podmuklih napada, ali uspijeva zadržati stabilnost i pokazuje stalnu pažnju BiH. Kina će sve više investirati diljem svijeta i sve  više plasirati svoj kapital putem pomenutih EXIM aranžmana, i to će dati dodatni impuls investicijama u BiH. Rusija će podržavati Srbe i u Srbiji i u BiH, ali ih neće podržavati u neodgovornim političkim avanturama koje mogu dovesti do destabilizacije i konflikata. Sukobi u islamskom svijetu će trajati ali neće dobivati na intenzitetu, poslovni ljudi i investitori iz islamskih zemalja će sve više dolaziti i sve više investirati u BiH. Nadam se da će Organizacija islamske saradnje uskoro formirati i Grupu za Evropu, po ugledu na postojeće Grupu za Aziju i Grupu za Afriku. Na prošlogodišnjem samitu Organizacije su, na moju inicijativu, donesene takve odluke. Sve je to naravno važno, Bosna i Hercegovine nije ostrvo, razvoj događaja i promjene odnosa u svijetu utiču i na našu zemlju, ali sve manje.  Najvažnije je postići unutarnji dogovor baziran na balansu interesa i odgovornosti. Ipak je, na kraju krajeva, sve do nas.