1. Kako sada sa distance od desetak dana komentirate događaje u Banja Luci?

 

IZETBEGOVIĆ: Radi se o očekivanoj kombinaciji već viđenog iracionalnog inata i racionalne, pragmatične namjere da se pažnja naroda nanovo preusmjeri sa ekonomskih i socijalnih pitanja na nacionalne teme. Ekonomija u entitetu Republika Srpska je u očajnom stanju, budžeti i fondovi su pred kolapsom, entitet je prezadužen, prosječna primanja radnika i penzionera su dvadeset posto niže nego u entitetu Federacija BiH, narod je gladan i treba mu ponuditi „hljeba i igara“ kako bi se nagomilano nezadovoljstvo i negativna energija usmjerili na sukob sa nepostojećim, virtuelnim „neprijateljima Republike Srpske“ umjesto na borbu protiv siromaštva i borbu protiv korupcije vlastitih vođa.

 

2. Kako gledate na reakciju međunarodne zajednice? Koliko ste njome zadovoljni, a koliko ne?... Ali, što se realno može učiniti više od deklarativne osude?

 

IZETBEGOVIĆ: Diplomatija uvijek, na početku, ostaje pasivna pred političkim siledžijstvom, naročito kada se radi o spretnim manipulatorima masa. A zatim se aktivira kada bude jasno da to neodgovorno siledžijstvo počinje kreirati politički i sigurnosni vrtlog koji se širi i postepeno uvlači bliže i šire susjedstvo, destabilizira prilike i nanosi nesagledivu štetu svima. I Milošević i Karadžić su prkosili volji i interesima međunarodne zajednice, Mladić je ponižavao oficire i vojnike UNPROFOR-a, znao ih je svezati za bandere pa ih tako fotografisati, pa je i ta drskost trajala i završila kako je završila. Ne može Milorad Dodik srušiti Dejtonski mirovni sporazum a da ne sruši mir u BiH i regionu i ne poništi napore i ogromna ulaganja koje je međunarodna zajednica uložila u taj mir.

 

3. Kako procjenjujete reakcije Rusije? Milorad Dodik se ponaša kao da ima podršku Rusa. Ima li je doista, po vašem mišljenju? I ako ima, u kojoj mjeri?

 

IZETBEGOVIĆ: Ne vjerujem da ima bilo čiju podršku da destabilizira Bosnu i Hercegovinu i cijeli region.  Preopasna je to igra. To nije ničiji interes, pa ni ruski.

 

4. Kako se moglo dogoditi da g. Mladen Ivanić naredi postrojavanje jednog dijela pješadijskog puka Armije BiH? Koliko Vas je to ozlojedilo? Jeste li to uopće očekivali ili ste time zatečeni?

 

IZETBEGOVIĆ: Ivanić je iskoristio mogućnost da kao član Predsjedništva BiH zatraži da se njemu u čast postroji počasna jedinica Oružanih snaga BiH odnosno pripadnici Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga koji baštini tradiciju Vojske RS.  Međutim, upotreba Oružanih snaga prilikom obilježavanja datuma koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, a to je 9. januar, je nezakonita. Ministarstvo odbrane i Zajednički štab Oružanih snaga stoga nisu trebali postupiti po Ivanićevom zahtjevu. Istraga koja je pokrenuta unutar Ministarstva odbrane i Oružanih snaga utvrdit će postoji li odgovornost pojedinaca u lancu komande za kršenje zakona i propisa prilikom postupanja po ovom Ivanićevom zahtjevu.

 

5. Je li počela istraga koju ste zatražili i što ona pokazuje?

 

IZETBEGOVIĆ: Počela je.  Rezulate ćemo znati kada se ona dovrši.  U ovom momentu ne bih želio ništa da prejudiciram.

 

6. Kako tumačite činjenicu da je ministrica obrane BiH Marina Pendeš protiv istrage?

 

IZETBEGOVIĆ: Kao želju da se „ne talasa“. Kadrovi HDZ BiH, od predsjednika Čovića naniže, pokušavaju voditi politiku koja odnose sa Dodikom smiruje pod svaku cijenu. Nekome se takva politika može doimati kao zrela i jedina moguća, a nekome kao politika koja pokušava spojiti nespojivo, koja dopušta protivustavne i nezakonite akte i time urušava principe i vladavinu zakona.

 

7. Kolika je to opasnost za jedinstvo i funkcioniranje Armije?

 

IZETBEGOVIĆ: Urušavanje principa i popuštanje u provođenju zakona je opasnost za funkcionisanje bilo kojeg organa ili institucije u svakoj državi, a naročito Oružanih snaga.

 

8. Može li se Treći pješadijski puk čiji su se dijelovi postrojavali u Banja Luci nazvati "srpskom posrojbom"?

 

IZETBEGOVIĆ: Ništa se u državi BiH, a naročito ne u Oružanim snagama BiH, ne može nazvati srpskim, hrvatskim ili bošnjačkim. Bez obzira na genezu i porijeklo. U skladu sa Zakonon o odbrani BiH, Oružane snage BiH su jedinstvena vojna snaga koja služi državi BiH i svim njenim građanima i narodima.

 

9. Dodik je u Brčkom najavio mogućnost stvaranja samostalne vojske RS? Kako ćete reagirati ako se to doista obistini?

 

IZETBEGOVIĆ: Nećemo dozvoliti da se to desi. Svaki pokušaj da se to izvede bi predstavljao napad na ustavni poredak i podrivanje vojne i odbrambene moći BiH, što su teška krivična djela. Ne vjerujem da će se Dodik u to upustiti. Vidite i ovo sa referedumom, Danom entiteta RS i sukobom sa Ustavnim sudom BiH – ipak se Dodik odazvao pozivu Tužilaštva BiH, došao na saslušanje u Sarajevo, ipak je Narodna skupština RS izmijenila određene aspekte proslave Dana entiteta RS isključivši vjerski dio.  Dodik zna gdje su granice i „koči“ na vrijeme.

 

10. Koliko će daleko ići Milorad Dodik? Je li to samo njegova politička provokacija ili dio nekog većeg plana? Doduše, sve ovo što se ovih dana dogodilo, meni je nagovijestio još u našem razgovoru vođenom u augustu prošle godine u Banja Luci (koji sam detaljno prepričao u Globusu)...

 

 

IZETBEGOVIĆ: Dodik će prijetiti referendumom o osamostaljenju, tražiti prenošenje nadležnosti sa nivoa države na entitetski nivo, dovoditi u pitanje suverenitet državnih institucija BiH, naročito pravosudnih institucija, praviti svađu i probleme, generirati vještačke krize, ali neće ići do kraja. Podizat će tenzije, a time i cijenu svoje ponovne kooperativnosti visoko, samo da bi u konačnici ispostavio zahtjeve i pokušao dobiti ono za šta je zainteresiran, a to je onemogućavanje Ustavnog suda BiH da se bavi neustavnim aktivnostima institucija entiteta RS i onemogućavanje Tužilaštva i Suda BiH da procesuiraju korupciju na najvišim nivoima vlasti u entitetu RS. Naročito je cilj ovo posljednje.

 

11. Kakva je uloga Aleksandra Vučića i Republike Srbije u posljednjim događajima u Banja Luci i Republici Srpskoj? Javno, Vučić daje naslutiti da je distanciran od Dodika - ali do koje granice? U čemu su njih dvojica suglasni?

 

IZETBEGOVIĆ: To trebate pitati njih dvojicu. Ja cijenim de se Vučić neće upuštati u avanture koje mogu koštati Srbiju na bilo koji način. Vučić pokušava svome narodu osigurati mir i bolji život. Srbiju su na svaki način unazadili ratovi iz devedesetih, i njena privreda je izgubila korak, puno je siromašnih ljudi.  Novim konfliktom sa BiH i međunarodnom zajednicom ništa dobro na tom planu ne bi postigao.

 

12. Ima li razlike u Vučićevoj i Nikolićevoj politici prema BiH?

 

IZETBEGOVIĆ: Naravno. Vučić je mlad političar koji je doživio prosvjetljenje, za Nikolića je vjerovatno kasno, njegovo srce je još uvijek uz „srbovanje“ i „vojvodovanje“, uz ljude poput Krajišnika.  

 

13. Svjedoci smo secesionističke i separatističke politike u Republici Srpskoj. Što mislite, je li ona odgovor na unitarizam najveće, bošnjačke nacije, i da li uopće unitarizam kao politički koncept postoji?

 

IZETBEGOVIĆ: Unitarizam ne postoji. Postoji odlučnost da se radi po ustavu i zakonu, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Postoji težnja Bošnjaka da Bosna i Hercegovina, kao njihova jedina domovina, u njenim međunarodno priznatim granicama, bude sigurna, stabilna, cjelovita, suverena i funkcionalna država ravnopravnih naroda i građana koji u njoj žive u miru, harmoniji i blagostanju. Izabrani predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata ravnopravno učestvuju u radu i donošenju odluka u svim državnim institucijama BiH. Ni jedna odluka u državnim institucijama BiH u konačnici se ne može usvojiti protivno volji predstavnika bošnjačkog ili srpskog ili hrvatskog naroda, čak i onda kada je ta volja suprotna volji većine drugih predstavnika. Bošnjaci to poštuju i ne dovode u pitanje tu dejtonsku formulu odlučivanja kojom se osigurava zaštita vitalnih nacionalnih interesa. Bez obzira što su najbrojniji narod, Bošnjaci ne teže unitarističkoj Bosni i Hercegovini niti žele ostvarivati dominaciju nad druga dva naroda bilo gdje u Bosni i Hercegovini.  Ali neće trpiti ni dominaciju drugih nad njima ni na jednom pedlju Bosne i Hercegovine.

 

14. Kako danas procjenjujete istupe hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i njezino upozorenje zbog opasnosti od islamskog terorizma? Da li je točno ono što je ona rekla, da se u BiH vraća tisuću boraca ISIL-a?

 

IZETBEGOVIĆ: U vremenu kada su iz Sirije stizale uznemirujuće slike pokolja koji je vojska Bašara Asada činila nad vlastitim narodom, u vremenu kada je i Zapad bio protiv Asada, i dio Bošnjaka se odlučio da ratuje protiv njegovog režima. U BiH je počeo da raste sistem tzv. paradžemata odnosno mesdžida u koje su išli oni muslimani koji su odnos islamske zajednice i bošnjačke politike spram zločina u Siriji smatrali mlakom i nedovoljnom.  A zatim  je došlo do obrata, ISIL je napravio zločine i zaratio sa ostatkom svijeta, postao glavnim neprijateljem i Zapada i Istoka. ISIL je svojom ideologijom i postupcima oskrnavio temeljene islamske vrijednosti i principe, naročito zločinima protiv žena i nedužnih hrišćanskih zajednica, zbunio i ohladio gorljive i odane vjernike. U 2016. godini u BiH nije zabilježen niti jedan odlazak na strano ratište, a vratilo se 46 bh. državljana, od koji je njih 20 krivično procesuirano i završilo su u zatvoru. Dakle, nikakve hiljade boraca ISIL-a nisu prisutne niti se vraćaju u BiH. Naprotiv, problem radikalizacije jenjava.

 

15. U zadnjem intervjuu HTV-u Kolinda Grabar Kitarović je govorila o ulozi i opasnosti od utjecaja trećih zemalja na događaje u BiH. Kako to komentirate?

 

IZETBEGOVIĆ: Nisam imao priliku gledati taj posljednji intervju predsjednice Grabar Kitarović.

 

16. Mislite li i dalje da je hrvatska predsjednica pokazala nepoštivanje prema BiH i njezinim liderima?

 

IZETBEGOVIĆ: Da. Prije nego li izgovorite tvrdnju o hiljadama fanatičnih i opasnih povratnika, trebate provjeriti činjenice i razmisliti o posljedicama. Neistina o hiljadama opasnih terorista prisutnih u BiH djeluje razarajuće na odluku o prihvatanju naše aplikacije za članstvo u EU, na odluke investitora da rizikuju svoj kapital u BiH, na odluke turista da idućeg ljeta posjete našu zemlju.

 

17. Mislite li doista da "u Hrvatskoj buja ustaški ekstremizam"?

 

IZETBEGOVIĆ: Imate čudne pojave kojih ste i sami svjesni. Mislim da ekstremna desnica u Hrvatskoj ima upliv u politiku glavnog toka. Ako u Jasenovcu veterani okače ploču na kojoj stoji „Za Dom – Spremni“, a državni vrh Hrvatske krajnje oprezno kalkulira s reakcijom, vi možete tražiti i neko drugo ime za taj trend. Ali morate biti svjesni kako to izgleda vanjskim promatračima. A priča o toj tabli je samo najsvježiji lakmus-papir.

 

 

 

 

18. Kako ocjenjujete položaj Hrvata u BiH? Kako gledate na hrvatske težnje za tzv. trećim entitetom? Treba li težiti za tzv. "novim Daytonom" i koliko bi on imao smisla?

 

IZETBEGOVIĆ: Hrvati su u pravu kada traže da se uspostave zaštitni mehanizmi koji će onemogućiti brojnijim narodima da biraju njihove predstavnike. Sve ostalo je u funkciji političkog pozicioniranja, naročito nekakav «treći entitet» ili federalizacija. Polovina hrvatskog naroda živi izmiješana sa Bošnjacima u Bosni, i u Hercegovini. Bošnjacima, a uvjeren sam barem i toj polovini hrvatskog puka koja živi sa nama, je potpuno neprihvatljivo bilo kakvo novo iscrtavanje karata. Crtanje karata uvijek počne olovkom a dovrši se drugim sredstvima. Stanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka u BiH je daleko od takvog scenarija.

 

19. O potrebi federalizacije BiH prvi je javno progovorio novi hrvatski premijer A.Plenković, prigodom svog prvog državničkog posjeta (i to upravo BiH) otkako je bio izabran za premijera... Kako ste Vi osobno doživjeli taj Plenkovićev istup? Znam da ste ga osudili (barem u jednoj mjeri) - no jeste li danas barem malo promijenili mišljenje? Ili i dalje mislite isto?

 

IZETBEGOVIĆ: Mislim isto. Federalizacija je neprihvatljiva, naročito po etno-teritorijalnom principu. Nikada neću podržati niti prihvatiti bilo kakva rješenja koja produbljuju postojeće dejtonske etno-teritorijalne podjele u BiH. Upravo obrnuto, težimo postupnom ukljanjanju postojećih podjela koje prozrukuju diskriminaciju i dominaciju jednih na drugim, i u konačnici ka punoj integraciji, kako bi se BiH u punom obimu vratio njen vjekovni multietnički karakter. Uvjeren sam da ni premijer Plenković nije imao jasnu ideju šta bi federalizacija značila, i šta bi mogla prouzročiti. Pravo rješenje za hrvatski narod u BiH je u dobro funkcionirajućoj, evropskoj BiH, državi vladavine zakona i prestanka diskriminacije i dominacije, u kojoj je Hrvatu, kao i svakom građaninu, sasvim svejedno gdje živi – u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, jer će na svakom pedlju BiH biti jednakopravan sa svim drugim građanima koji tu žive.

 

20. Kako treba protumačiti Vaše riječi da "počne li brod tonuti, svi će se u njemu utopiti, ne samo Bošnjaci"?

 

IZETBEGOVIĆ: Svi u BiH dijelimo istu sudbinu. Ukoliko se bude kočio evropski put, izazivale krize i podizale tenzije, i time usporavala obnova ekonomije, ukoliko se krene u postizanje ratnih ciljeva političkim sredstvima, svi ćemo se naći u zastoju, svi ćemo biti još siromašniji i nesretniji, ako bude konflikata svi mi i sva naša djeca ćemo se naći u opasnosti. Ne samo Bošnjaci, koji su vjerovatno najzainteresiraniji za stabilnost BiH jer nemaju alternativnu domovinu. Svi. Jer, u konačnici, nijedan dio BiH zasebno ne može biti uspješan i napredovati ukoliko cijela BiH nije uspješna i ne napreduje.  Bila je to moja poruka onima koji se olako i sebično upuštaju u političke avanture, traže razloge za svađe i konflikte, stvaraju krize koje će i njih pogoditi.

 

 

21. Jesu li za budućnost mira u BiH opasniji islamski radikalizam i terorizam ili srpski separatizam i Milorad Dodik?

 

IZETBEGOVIĆ: To su neuporedive stvari. Incidenta uzrokovanog islamskim radikalizmom niste imali godinu dana, a s Dodikovim provokacijama nam dan počinje i završava. Pa, Dodik je prije par mjeseci odlikovao presuđene ratne zločince Karadžića, Krajišnika i Plavšićku!

 

22. Valentin Inzko je govorio i o mogućnosti da u nekom trenutku dođe do zapadne intervencije u BiH ako zaprijeti ozbiljno zaoštravanje. Jesmo li sada već blizu takvog scenarija?

 

IZETBEGOVIĆ: Nismo. I ne vjerujem da će nas Dodik dotle i dovesti. Stat će na vrijeme.

 

23. Nedavno je u uglednom časopisu Foreign Affairs britanski diplomat i politički analitičar Timothy Less napisao članak u kojem prilično svetogrdno izlaže ideju o stvaranju Velike Srbije, Velike Hrvatske i Velike Albanije, s tezom da bi se time onemogućili razlozi za moguće buduće ratove. Kako na to gledate? Ovdje treba uzeti u obzir da Less nije bilo tko (živio je i radio u Albaniji, Skoplju, Banja Luci, i to 20 godina), kao što ni Foreign Affairs nije bilo kakav časopis... A taj njegov članak/istup nije ostao bez međunarodnog odjeka...

 

IZETBEGOVIĆ: Pokušajem da se Srebrenica, Tomašica, Kozarac, i hiljade mjesta patnje i genocida istrgnu iz državnog konteksta BiH se ne bi onemogućili, već ostvarili razlozi za buduće ratove. A Less jeste „niko“ u diplomatskoj hijerarhiji diplomatije Velike Britanije. On je obnašao dužnost šefa područnog ureda britanskog veleposlanstva u Banja Luci u periodu jačanja vlasti Milorada Dodika, ali već neko vrijeme je izvan službe Velike Britanije. Prije će biti da je „visoko pozicioniran“ na listi dobro plaćenih lobista Milorada Dodika. Siromašni entitet Republika Srpska u svrhu lobiranja troši milione maraka godišnje, zbirni rezultat se posljednjih godina krije ali u ovoj dekadi je sigurno premašio trideset miliona! Mnogi s manjkom karaktera i skrupula diljem svijeta su se već ogriješili o mrtve Bošnjake i Hrvate, ali  i o žive Srbe iz RS čiji budžet uredno jedu.

 

24. Ali što s Bosnom u toj Lessovoj varijanti? - njoj, znači, ostaju neke mrvice ispod stola... Nije li to uvredljivo za Bošnjake, koji su također državotvoran narod, jednako kao i Srbi, Hrvati i Albanci?

 

IZETBEGOVIĆ: Nije o sudbini Bosne i Hercegovine mogao odlučivati ni balkanski kasapin Slobodan Milošević, niti moćna svjetska urota koja nam je u godinama pokolja i genocida držala embargo na oružje, pokušavajući da nam sveže ruke dok Mladić dovrši posao, a kamoli rashodovani činovnik Less.