Složili smo se tad da je za mir potrebno graditi zajedništvo i povjerenje kroz dijalog. Složili smo se također i da je za to potrebno omogućiti jednu široku platformu koja bi kanalisala spontane procese, te omogućila što širem sloju društva, prije svega mladima, da kroz zajednički rad i zajedničke projekte poveže svoje zajednice, razmijeni iskustva i povede dijalog o budućnosti. Važnost ove inicijative prepoznale su i moje kolege u Predsjedništvu, kako u prošlom, tako i u aktuelnom sazivu, i snažno je podržale.

Značaj ove inicijative prepoznali su i čelni ljudi agencija UN-a u BiH. Budući da je ovaj projekat izgradnje mira bio drukčiji od uobičajenih aktivnosti UN-a, bilo je potrebno imati i hrabrosti i vizije, a prije svega vjere u njegovu važnost. Drago mi je da je nije manjkalo u UNDP-u, UNICEF-u i UNESCO-u, trima agencijama koje su ovaj projekat sprovodile. 

U godinu i pol dana sprovedbe, projekat “Dijalog za budućnost” postigao je mnogo. Dijaloške platforme i forumi mladih formirani u sklopu ovog projekta okupili su stotine učesnika i učesnica, a kroz podršku desetinama inovativnih projekata u domenu kulture i obrazovanja doprle do 150.000 ljudi. Posredno, više od milion građana, trećina BiH stanovništva, došla je u dodir s projektom. Kroz brojne aktivnosti u 80 gradova naše zemlje i zemalja regije, ovaj projekat nosio je poruku mira, tolerancije, dijaloga i zajedništva.

Cilj projekta bio je da kroz partnerstvo s UN-om povežemo vladu i nevladin sektor, da omogućimo građanima međusobno povezivanje, upoznavanje i saradnju, prije svega među mladima, dijeleći uvjerenje da se samo kroz kontinuiran dijalog mogu rješavati izazovi s kojima se suočava BiH, njeni konstitutivni narodi i njeni građani. Mislim da smo taj cilj postigli, ojačavši koordinaciju između institucija na svim nivoima vlasti, od državnog vrha do lokalnih zajednica koje su bile obuhvaćene projektima u sklopu ove inicijative.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kroz partnerstvo s Ujedinjenim nacijama, kao jednim od ključnih aktera međunarodne zajednice, u ovom projektu prepoznalo mehanizam za uspostavu inkluzivnog dijaloga i promovisanje raznolikosti, mehanizam koji građanima pruža priliku da se aktivno uključe u procese na kojima počiva budućnost naše države i društva, procese obnove i produbljivanja povjerenja, i promišljanja izazova s kojima se suočavamo.

Na tragu pozitivnih iskustava stečenih kroz “Dijalog za budućnost”, potrebno je nastaviti s tim aktivnostima, jer su izgradnja povjerenja i pomirenje trajni procesi koji osim dobre volje iziskuju i vrijeme, odlučnost i posvećenost. Da bi korist ovog projekta bila trajna, neophodno je očuvati postignutu sinergiju u djelovanju međunarodne zajednice, institucija vlasti na svim nivoima, civilnog društva i drugih zainteresovanih aktera. 

Mislim da bi također bilo izuzetno korisno proširiti opseg djelovanja u regiji, te time postići kvalitativni i kvantitativni pomak, jer politika, privreda, interesi, a time i sudbina naše države tijesno se prepliću sa susjedima.

Budućnost naše države je u integraciji, povezivanju, razumijevanju i zajedničkom nastojanju da generacijama koje dolaze ostavimo stabilan okvir za napredak, izgradnju uspješne privrede i tolerantnog društva u kojem će dijalog i uzajamno uvažavanje, a ne okoštale predrasude i razmirice iz prošlosti, biti temelj boljitka za sve. 

Naše historijsko iskustvo je dvojako. U prošlosti smo zbog razlika među nama imali teške i krvave sukobe. Ali naša baština su također i dugi i plodni periodi mira i razvoja, periodi u kojima smo iz svoje raznolikosti crpili snagu, te kroz zajedničke napore napredovali na svim poljima. 

Uvjeren sam da uprkos svim razmiricama i razmimoilaženjima živimo u periodu koji se može i mora osloniti na kontinuitet onog boljeg dijela našeg naslijeđa, na naslijeđe mira i prosperiteta. 

Izgradnju mira u Bosni i Hercegovini treba posmatrati u globalnom kontekstu, a dio tog konteksta čine i Održivi razvojni ciljevi koje su zemlje članice Ujedinjenih nacija, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, usvojile prošle godine, te preuzele na sebe odgovornost da rade na njihovoj realizaciji do 2030. 

U pogledu izgradnje mira, zemlje članice su kroz Održivi razvojni cilj 16 uvidjele komplementarnu povezanost izmedju izgradnje mira i sveobuhvatnog razvoja jednog društva, te donijele preporuku da se građani iskreno zainteresuju za ono što njihove vlade rade, informišu zajednice o svom radu, te promovišu važnost mirnog i pravednog društva. 

I to je upravo to što smo uradili kroz projekat “Dijalog za budućnost”  –omogućili smo građanima Bosne i Hercegovine, prije svega mladima, da kroz škole, klubove, formalna i neformalna udruženja, promovišu mir i pravdu.

Želim još jednom istaći da je proces pomirenja u bh. društvu najbitniji temeljni proces na kojem se baziraju svi pozitivni procesi u društvu i u državi. Ako on ide valjano, i sve ostalo u ovoj državi i ovome društvu ide valjano. Taj proces politika mora objedinjavati i usmjeravati. 

Ali u njega su uključeni svi građani, a veliki dio odgovornosti je upravo na onim grupama i pojedincima kojima je ovaj projekat namijenjen  – mladima koji će u budućnosti preuzeti vodeće uloge u društvu, roditeljima i nastavnicima, aktivnim ličnostima iz domena kulture i umjetnosti, organizacijama civilnog društva, vjerskim liderima i poslovnim ljudima. 

Samo zajedničkim snagama, kroz neumorno zalaganje i trud na razvijanju i jačanju međusobnih veza, narodi i građani ove zemlje mogu postići napredak i osigurati stabilnost prijeko potrebnu za uspješan razvoj. 

Uvjeren sam da će iskustvo ovog projekta doprinijeti stvaranju klime u kojoj će sve veći broj građana razumjeti i u praksi primijeniti taj model, aktivno se uključivši u inicijative poput ove. Jedino tako ćemo biti u stanju da savladamo brojne izazove koji su pred nama.

Hvala vam!