Obilježavamo i slavimo decenije mira, decenije razvoja, saradnje i slobode. Stari kontinent u prošlom se stoljeću odupro zlu nacističkog totalitarizma i fašističkog jednoumlja, mraku koji je bio prekrio cijeli kontinent.

Bez 9. maja 1945. ne bi bilo ni maja 1950. Zato vam prije svega od srca čestitam Dan pobjede nad fašizmom. Dan Evrope slavi naoko skromne početke jedne veličanstvene vizije.

Deklaracija francuskog ministra Roberta Schumanna otpočela je kao apel da Francuska i Zapadna Njemačka spriječe ponovne ratove u Evropi, tako što će objediniti i koordinirati upravu strateškim resursima, ugljem i čelikom.

Međutim, princip začet njome, na čijem temelju počiva današnja Evropska unija, imao je dalekosežne pozitivne posljedice. Taj princip saradnje u zajedničkom interesu, kao alternative sukobima, učinio je Evropu uspješnijom i naprednijom nego ikad.

Ideja o saradnji na jačanju mira i širenju napretka rasla je i širila se, granajući se preko cijelog kontinenta. Padom željezne zavjese, nestale su i prepreke širenju na istok.

U novom stoljeću brojne nove članice obogatile su evropsku porodicu, donoseći nova iskustva i dajući svoj doprinos daljem produbljivanju saradnje u okvirima Evropske Unije, sa zajedničkim ciljem očuvanja i razvoja demokratije.

Ta, i takva Evropa kojoj stremimo, jeste Evropa otvorenih granica i otvorenog duha. To nije Evropa ograđena i pregrađena bodljikavom žicom. Otvorenost, zajedništvo u raznolikosti, uzajamno uvažavanje i tolerancija su zajedničke vrijednosti koje sa Evropom dijeli i Bosna i Hercegovina, i njeni narodi i građani.

Uvjeren sam da nije ni pretjerano niti pretenciozno kazati da su Bosna i Hercegovina i ovaj grad u kojem se bogomolje različitih konfesija skoro naslanjaju jedna na drugu, bili preteča duha ujedinjene Evrope.

Dame i gospodo, breme historije teško je u našoj zemlji. Deveti maj za nas je i dan Zlatnih ljiljana, kada slavimo otpor, i Dan logoraša, kada pamtimo žrtve.

Međutim, odlučni smo da iz sukoba kroz koje smo prošli izvučemo pouku, i naraštajima koji slijede pružimo budućnost mira i napretka, evropsku budućnost.

Početkom ove godine smo podnijeli aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, i radit ćemo predano da ispunimo sve potrebne uvjete da do kraja 2017. godine dobijemo kandidatski status.

Svjesni smo da naš evropski put nosi mnoštvo izazova. Jer osim integracije u Evropsku uniju, moramo još predanije raditi i na unutrašnjoj integraciji države, na reformama, na jačanju vladavine prava.

Ovaj proces pozitivnih reformi jednako je važan kao i sam čin integracije. Sve probleme, ma koliko teški i složeni bili, možemo riješiti zajedničkim snagama – kroz dijalog i kompromis, odlučni da dostignemo konačni cilj.

Taj cilj je jasan – želimo biti dio uređene, razvijene i ujedinjene Evrope.

Hvala vam!