27. Apr. 2016.
Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na svečanoj akademiji povodom 100. godišnjice pravnog i institucionalizovanog islama u Hrvatskoj, u Hrvatskom narodnom kazalištu
Poštovana predsjednice Republike Hrvatske, poštovani predsjedniče Republike Turske, cijenjeni predsjednici Vlade i Sabora Republike Hrvatske, cijenjeni reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, cijenjeni predsjedniče Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, cijenjeni velikodostojnici ostalih vjerskih zajednica, vaše ekselencije, dame i gospodo!

Izuzetna mi je čast i veliko zadovoljstvo danas biti ovdje s vama. Vlastima i građanima Republike Hrvatske čestitam ovaj vrijedan jubilej. Hrvatska je u novi vijek ušla s historijskim elanom, koji je urodio plodom.

 

Nije slučajnost da je napredak Hrvatske, nakon svih teških iskušenja kroz koja je prošla, tekao uporedo s izrastanjem i afirmacijom Islamske zajednice u ovoj zemlji.

 

Hrvatska je danas svijetao primjer da je u savremenom evropskom društvu moguće urediti odnos države i islamske zajednice na principima stvarne integracije.

 

Dok se u nekim evropskim državama muslimani grčevito bore da sačuvaju identitet i zaštite svoja vjerska i građanska prava, u Hrvatskoj oni ta prava ostvaruju u punoj mjeri.

 

Oni su istaknuti hrvatski građani koji na svim poljima daju doprinos državi i društvu. Način na koji je Hrvatska riješila status i položaj muslimana treba da bude putokaz i inspiracija drugima u Evropi.

 

Dame i gospodo!

 

Prisustvo i djelovanje muslimanskih intelektualaca iz Bosne i Hercegovine krajem 19. i početkom 20. vijeka u Zagrebu, u kulturnom i političkom smislu, usko je povezano sa slijedom službenog priznanja islama u Hrvatskoj.

 

Temelje islamske zajednice u Hrvatskoj kakvu danas poznajemo položili su Bošnjaci.

 

Oni su iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku donijeli svoje viševjekovno iskustvo suživota i tolerancije, osvjedočeno na brojnim historijskim primjerima – od prisustva bosanskih franjevaca, koje traje gotovo osam stotina godina, do dolaska španskih Jevreja, koje nakon egzodusa niko u Evropi nije htio prihvatiti, a našli su svoje utočište u Bosni i Hercegovini. 

 

Pa i u vrijeme posljednje agresije na državu Bosnu i Hercegovinu, niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva.

 

Bošnjaci su Hrvatskoj uzvraćali na mnogo načina. Pokazivali su pripadnost ovoj zemlji, bez zadrške i kalkulacije. Od istaknutih umjetnika i sportista, preko 25.000 učesnika odbrane Republike Hrvatske, do brojnih tihih i vrijednih susjeda koji su mimo javne arene utkali svoje živote u napredak ove države.

 

Nošeni iskustvima iz svoje domovine, Bošnjaci muslimani s lakoćom su se integrisali u hrvatske i evropske gradove u koje su dolazili – dajući tim sredinama ono najdragocjenije što su im mogli dati, a uzimajući od njih pozitivna iskustva i vrijednosti tih društava.

 

Različitosti i danas treba da budu naše zajedničko bogatstvo, a ne predmet prijepora, razilaženja ili sukoba.

 

Bošnjaci muslimani su dokaz da islamske vrijednosti unapređuju Evropu, u jednakoj mjeri u kojoj evropske vrijednosti unapređuju muslimansku zajednicu u cjelini.

 

Svjedoci smo da se muslimani u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj sve češće uzimaju kao primjer za integraciju stotinu hiljada muslimana koji u Evropi traže utočište od užasa rata i nasilja.

 

Islam nije stran Evropi, niti je stran njenom duhu.

 

Naprotiv, onoga što danas poznajemo kao duh Evrope vjerovatno ne bi bilo bez učešća i doprinosa islama – u doslovno svim područjima društvenog života: od religije i filozofije, preko umjetnosti, politike, ekonomije i organizacije države, do prirodnih nauka, zanatstva, pa i kulinarstva.

 

Kada bi Evropa iz svog civilizacijskog i kulturnog nasljeđa pokušala dosljedno odstraniti sve islamske elemente i uticaje, urušila bi temelje na kojima počiva.

 

Današnja Evropa je dom za više od 20 miliona muslimana, koji su u njoj sve bitniji društveni segment. Oni su sastavni dio evropske kulture i najbolji most za dijalog, razumijevanje i saradnju između Evrope i muslimanskog svijeta.

 

Poštovane dame i gospodo!

 

Večeras imamo dosta razloga da budemo ponosni. Ali, svi zajedno bit ćemo ispunjeni još većim ponosom ukoliko svoje znanje i mudrost iskoristimo da unaprijedimo položaj manjina širom Evrope, svako u svojoj sredini.

 

Zasluga je svih religija i kultura u Hrvatskoj što večeras obilježavamo ovaj jubilej.

 

Svaka od njih, ponaosob, treba uzeti svoje odnose kao primjer posvećenosti fundamentalnim vrijednostima bitnim za svakog čovjeka – kao što su vrijednost života i poštovanje njegovog integriteta, vrijednost vjere i poštovanje različitosti u njenom iskazivanju.

 

Zaštita ljudskog dostojanstva i poštovanje svačije posebnosti, vrijednosti su koje moderno društvo treba s posvećenošću da njeguje i baštini.

 

Stoga, nastavimo otvarati vrata prema drugim religijama i drugačijim kulturama, uvjereni da različitosti vjera i kultura ne sputavaju i ne ograničavaju nikoga. To mora biti vizija naše zajedničke budućnosti!

 

Hvala vam!